Inovacije u proizvodnji: Hrvatsko-njemačka komparativna analiza
PREGLEDNI ZNANSTVENI RAD
UDK 001.895:658.51>(497.5:430)
Petra Jung Erceg, dipl. oec.
Dr. sc. Jasna Prester
INOVACIJE U PROIZVODNJI:
HRVATSKO - NJEMA
Č
KA KOMPARATIVNA ANALIZA
INNOVATIONS IN MANUFACTURING:
CROATIAN – GERMAN COMPARATIVE ANALYSIS
SAŽETAK:
Inovacije u proizvodnji, ali i u pružanju usluga, klju
č
na su kompetencija
nekog poduze
ć
a (Loewe, Dominiquini, 2006.). Dobni (2006.) je našao preko tisu
ć
u knjiga i
č
lanaka na temu inovacija i pokazuje pozitivan rastu
ć
i trend u istraživanju inovacija. Iako je
uspješna inovacija rezultat dobre ideje i truda da se ta ideja provede u djelo, u literaturi se
na temu inovacija
č
esto prou
č
avanje inovacija dijeli na tri podru
č
ja: razvoj novog proiz-
voda, inovacije procesa proizvodnje te organizacijske menadžerske inovacije. I mi
ć
emo se
stoga u ovom radu držati te podjele.
U ovom
ć
emo radu predstaviti dio rezultata koji su proizašli iz istraživa
č
kog projekta
"EMIS - European Manufacturing and Innovation Survey" koji je vo
đ
en u Fraunhofer ISI
institutu iz Njema
č
ke. Istraživanje se provodi svake dvije godine i u njemu sada sudjeluje
trinaest europskih zemalja. Hrvatska u projektu sudjeluje od 2003. godine. Dio rezultata na
hrvatskom uzorku ve
ć
je objavljen i može se na
ć
i u (Tipuri
ć
, Prester, Veža, 2007.) i u
(Veža, Prester, 2007.).
Samo EMIS istraživanje provodi se po uhodanoj metodologiji koju je razvio Fraunho-
fer Institut i u Njema
č
koj se provodi ve
ć
od 1993. godine. Ova uhodana metodologija i isti
upitnik koji se koristi u svim zemljama sudionicama osigurava da se rezultati mogu uspore-
đ
ivati me
đ
u zemljama. Tako je i ovaj rad upravo rezultat usporedbe rezultata izme
đ
u hr-
vatskih i njema
č
kih proizvo
đ
a
č
a.
Preliminarni rezultati istraživanja inovacija u Hrvatskoj, kako u EMIS istraživanju
tako i u "CIS – Community Innovation Survey" koji je vo
đ
en u Ekonomskom institutu
Zagreb, pokazuje pozitivne rezultate o pitanju inovacija u Hrvatskoj (Ra
č
i
ć
, Radas, Rajh,
2005, str. 403).
U ovom
ć
emo se radu osvrnuti na glavna inovacijska pitanja (proizvod, proces, orga-
nizacijska inovacija) i utvrditi gdje su sli
č
nosti i razlike sa sli
č
nim proizvodnim poduze-
ć
ima u Njema
č
koj. Tako
đ
er
ć
emo ispitati je li razlika u inovacijskim konceptima izme
đ
u
Hrvatske i Njema
č
ke statisti
č
ki signifikantna, te utvrditi podru
č
ja gdje su razlike najve
ć
e.
Tim razlikama pokušati
ć
emo na
ć
i razlog što onda može hrvatskim poduze
ć
ima biti vodilja
u unaprje
đ
ivanju vlastitih proizvodnih procesa.
80
Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 5, 2007.
KLJU
Č
NE RIJE
Č
I
: proizvodna poduze
ć
a, inovacije, hrvatsko-njema
č
ka kompara-
tivna analiza.
JEL Klasifikacija:
M11, M15, M21
ABSTRACT:
Innovations in manufacturing and services are core competences of a
company (Loewe, Dominiquini, 2006). Dobni (2006) has found over a thousand books and
articles on the subject of innovation. He established a positive raising trend in innovations
research. Although an innovation is successful only with a good idea and efforts to convert
the idea into a tangible product or service, innovations are usually investigated in three
distinct research agendas: new product development, process innovations and management
innovations. In this work we cover process and managerial innovations.
This work represents a portion of the study called „EMIS - European Manufacturing
and Innovation Survey“ led by Fraunhofer ISI Institute from Karlsruhe, Germany. This
empirical study is conducted on a two-year basis. Thirteen European countries are in the
project and Croatia joined in 2003. Some results done only on Croatian sample can be fo-
und in (Tipuri
ć
, Prester, Veža, 2007) and in (Veža, Prester, 2007).
The EMIS methodology was developed by Fraunhofer ISI Institute and this survey is
conducted since 1993. Cross country comparisons are possible because of this prescribed
and well designed research methodology. Here we present a comparison of German and
Croatian manufacturing companies on process and managerial innovations in metal and
electro metal industry (NACE 27, 29, 31, 35). The main findings are that in these research
areas Croatian and German sample do not differ significantly. Some differences are noted
and possible explanations are laid out.
KEY WORDS:
Manufacturing, Innovations, Croatian-German comparative analysis
JEL Clasification: M11, M15, M21
1. UVOD
Izazovi kojima je suo
č
ena proizvodnja sve su kompleksniji. Tako se ve
ć
mogu na
ć
i
napisi u novinama da Kina, Indija i Japan mijenjaju ekonomski poredak u svijetu. Veliki
svjetski proizvo
đ
a
č
i su pod pritiskom da stalno inoviraju kako ne bi izgubili bitku s ovim
"novim" svjetskim silama. Hrvatska je u odnosu na to pitanje samo u još goroj situaciji jer
ć
e ti veliki svjetski proizvo
đ
a
č
i pod pritiskom nove jeftinije konkurencije pokušati u
ć
i na
sva dostupna tržišta – što zna
č
i i na naše malo hrvatsko tržište.
Inovacije su klju
č
na kompetencija održanja i prosperiteta poduze
ć
a (Mellor and
Hyland, 2005., str. 857). Pokazuju da inovacije u proizvodnji rezultiraju jeftinijom proizvo-
dnjom, ve
ć
om kvalitetom proizvoda i op
ć
enito boljim ekonomskim uspjesima.
Samo zna
č
enje inovacija nije nova ideja. Drucker (1998.), Levitt (1963.), Pearson
(1988.) i Hamel i Prahalad (1994.) ve
ć
su odavno pisali o važnosti inovacija i nužnosti da
se zadrži konkurentska prednost.
Hrvatska kao tranzicijska zemlja s malim tržištem otvorenim stranim globalnim kom-
panijama tako je suo
č
ena s velikim izazovima. Domovinski rat rezultirao je gubitkom trži-
šta ostalih zemalja bivše Jugoslavije, što je pak imalo za posljedicu da su u proteklom de-

82
Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 5, 2007.
cija se u priru
č
niku ovako definira: "Implementirani tehnološki novi proizvodi i proizvodni
procesi i zna
č
ajno tehnološki poboljšani proizvodi i procesi". Ovom je definicijom jasno
nazna
č
eno da se pod inovacijom razumijeva i novi proizvod i/ili novi na
č
in proizvodnje.
Pod novim proizvodom smatra se proizvod koji je nov na tržištu (obi
č
no se još dijeli na nov
proizvod na regionalnom tržištu ili radikalno nov proizvod koji je nov na svjetskoj razini).
Tu se jasno isti
č
e razlika izme
đ
u novih proizvoda koji mogu biti novi na lokalnom tržištu i
postoje
ć
ih proizvoda koji su samo modificirani. Proizvod koji je samo modificiran i može
biti jako uspješan, ne smatra se novim u smislu kako ga definira Oslo Manual, ali je eko-
nomski zna
č
ajna kategorija. Budu
ć
i da upravo ovakvi modificirani proizvodi donose ve
ć
i
prihod nego novi proizvodi, oni su tako
đ
er uvršteni u upitnik kao kategorija.
1
Pod inovaci-
jom procesa razumijeva se obi
č
no uvo
đ
enje nove proizvodne tehnologije koja ili ubrzava
proces proizvodnje, pove
ć
ava preciznost i kvalitetu proizvodnje ili zna
č
ajno smanjuje troš-
kove proizvodnje. Tre
ć
a kategorija inovacija su organizacijsko/menadžerske inovacije, koje
prema Hamelu (2006., p. 48), mogu tako
đ
er stvoriti zna
č
ajnu konkurentsku prednost.
Iako govorimo o trima kategorijama inovacija (proizvod, proces, organizacij-
sko/menadžerske inovacije), one u praksi nisu me
đ
usobno isklju
č
ive i obi
č
no su usko pove-
zane Martinez-Ros, (1999., str. 223). Usprkos tome što su te inovacije povezane, Becheikh
i
dr.
(2006., str. 648) sugeriraju kako je poželjno da se one razmatraju zasebno jer se proiz-
vodne i procesne inovacije provode na razli
č
ite na
č
ine i nemaju isti ishod i cilj. Reichstein i
Salter (2006., str. 653), Becheikh
i dr.
(2006., str. 648) upozoravaju da su procesne inova-
cije, iako povezane s razvojem novog proizvoda, zna
č
ajno neistražene. Reichstein i Salter
(2006., str. 653) u svom istraživanju literature na temu inovacija nalaze da se
č
ak 37% au-
tora bavi istraživanjem inovacija proizvoda dok se manje od 1% autora bavi inovacijom
procesa. Oni inovaciju procesa definiraju ovako: "Novi elementi uvedeni u proizvodnju ili
pružanju usluga poduze
ć
a". To zna
č
i da su procesne inovacije povezane s uvo
đ
enjem nove
proizvodne tehnologije, poboljšanja u operativnim radnjama u procesu proizvodnje ili
promjene u procesu proizvodnje.
Menadžerske/organizacijske inovacije definirane su kao implementacija novih mena-
džerskih praksa, procesa i struktura koje predstavljaju zna
č
ajno odstupanje od postoje
ć
ih
praksi i normi (Birkinshaw and Mol, 2006., str. 81). Birkinshaw i Mol citiraju Schumpetera
(1947.) koji je rekao da su menadžerske inovacije jednako zna
č
ajne kao tehnološke inova-
cije, ali nadodaju da su upravo te menadžerske inovacije usko grlo napretku (str. 82). Preg-
ledom baze
Business Source Premier
, Birkinshaw i Mol nalaze da se samo 0,01% autora
bavi menadžerskim inovacijama, dok se ostali autori uglavnom bave inovacijama vezanim
uz nove proizvode. Neke od menadžerskih inovacija, koje spominju Birkinshaw i Mol jesu:
Toyota Lean sistem, ISO standardi, Motorolina Six Sigma, Schneidermanove Balance Sco-
recards i dr. Kao što Becheikh
i dr.
(2006., str. 648) napominju da se inovacija proizvoda i
inovacija procesa treba razmatrati zasebno usprkos njihovoj povezanosti, tako i Edquist
i
dr.
(2001., str. 15) i Edquist (2001., str. 7) smatraju da se inovacije procesa i menadžersko-
organizacijske inovacije moraju posebno razmatrati. Kao argument, navode
č
injenicu da su
1
Usporedna analiza povrata od novih u odnosu na samo poboljšane proizvode može se na
ć
i u Tipu-
ri
ć
, Prester i Veža (2007.) i iznosi 18.68% za nove proizvode u odnosu na 20.66% za modificirane
proizvode. Radi se o dijelu prihoda u ukupnim prihodima koje stvaraju ovi proizvodi. Autori nude
objašnjenje ove pomalo kontra intuitivne
č
injenice da su kod potpuno novih proizvoda ve
ć
i troškovi
istraživanja i razvoja.
P. Jung Erceg, J. Prester: Inovacije u proizvodnji: hrvatsko - njema
č
ka komparativna analiza
83
procesne inovacije usko vezane uz tehnologiju, dok su menadžersko-organizacijske inova-
cije uglavnom vezane uz koordinaciju ljudskih resursa.
Usprkos tome što smo zasebno definirali svaku od ovih inovacija (proizvod, proces,
organizacijsko/menadžerske inovacije), vjerujemo da su ove inovacije povezane i da u
praksi
č
esto ove distinkcije nisu jednozna
č
ne.
3. ISTRAŽIVANJE INOVACIJA U HRVATSKOJ –
PREGLED ISTRAŽIVANJA
Zna
č
ajan napredak u istraživanju inovacija u Hrvatskoj postignut je zapravo 2003. go-
dine u radovima Radasove (2003a, 2003b, 2004. and 2005.). To je ujedno i godina kada su
se u Hrvatskoj prvi put po
č
ela provoditi CIS i EMIS istraživanja. Nakon prvih analiza CIS
istraživanja 2005. godine uslijedili su radovi od Andrijevi
ć
Matovac (2005.), Aralice i Ba-
č
i
ć
a (2005.),
Aralice
i dr.
(2005.),
Ra
č
i
ć
a i Aralice (2005.), Ra
č
i
ć
a
i dr.
(2005.), Ra
č
i
ć
i
dr.
(2005a). Bartlett i
Č
u
č
kovi
ć
(2006.) uspore
đ
uju Hrvatsku i Sloveniju glede transfera
znanja, inovacija i inovacijskih politika. Švarc (2004., 2006.) istražuje inovacijske politike
u Hrvatskoj.
Istraživanje inovacija i pra
ć
enje statusa inovacija po zemljama nije ni u Europi znatno
ranije po
č
elo. Javni podatci o inovacijama po zemljama mogu se na
ć
i na
http://trendchart.cordis.lu/, tj. na stranici
European Innovation Scorebord
i to prvi podatci
su od 2002. godine.
European Innovation Scorebord
zapravo prati status inovacija po zem-
ljama, a temelji se zapravo na CIS metodologiji. Hrvatska se prvi put pojavljuje tek 2006.
godine i odmah možemo primijetiti zaostajanje za prvim susjedom Slovenijom.
Slika 1
: Inovacijska ljestvica za 2006. godinu
Izvor:
http://www.proinno-europe.eu/doc/EIS2006_final.pdf, str. 4.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti