AKADEMIJA ZA JAVNU BEZBEDNOST KOSOVA

FAKULTET ZA JAVNU BEZBEDNOST

PREDMET

UPRAVNO PRAVO

TEMA

POJAM UPRAVNOG PRAVA

PROFESOR PREDMETA

IME STUDENTA

Driton Lajci

Stojan Denić

22 decembar 2014

1

Sadržaj

1.Upravno pravo kao skup pravnih normi .…………………………………....………...2
                
2.Razlicita shvatanja o upravnom pravu...………………………………………..……...2

3.Struktura i grupisanje pravnih normi upravnog prava………………...……………..4

4.Metod nauke upravnog prava…………….…………………………….….…...……….5

5.Nastanak upravnog prava……..…………………………………...……...……............5

6.Razvoj upravnog prava….………………………………………………..….………….7

7.Medjunarodno upravno pravo ……………………………………………..…….........7
       
8.Osnovni sistemi upravnog prava………………………………………………………..7
      
9.Pojam upravnopravnog odnosa…………………………………………………………9

10.Nastanak upravnopravnog odnosa………..………………………………………….11

11.Sadrzina upravnopravnog odnosa……………………………………………………12

12.Kontrola zakonitosti i celishodnosti sadrzine upravnopravnog odnosa…………...12 

13.Odnos upravnog prava sa drugim granama prava…………………………............12

13.1. Odnos upravnog i ustavnog prava…………………………………………………13

13.2. Odnos upravnog i gradjanskog prava……………………………………………..13

13.3. Odnos upravnog i privrednog prava………………………………………………13

13.4. Odnos upravnog i radnog prava…………………………………………………...13

13.5 Odnos upravnog i finansijskog prava……….……………………………………..13

13.6.Odnos upravnog i gradjanskog-procesnog prava…………………………………14

13.7. Odnos upravnog i porodicnog prava………………………………………………14

13.8. Odnos upravnog prava i upravne nauke………………………………………….14

Literatura …………………………………………………………………………...…….15 

background image

3

sluzbenicima, odnose pojedinih organizacionih jedinica i sl., a s druge  strane odnose 

uprave prema gradjanima u njihovim asocijacijama.

Pisci koji smatraju da se uprava moze pozitivno odrediti racvaju se u pristalice dva 

razlicita gledista o tome sta je upravno pravo. Prema jednima to pravo obuhvata pravne 

norme koje se ticu posebne grane  javne vlasti ( puissance public-upravne vlasti ), dok 

prema drugima to pravo obuhvata pravne norme kojima se uredjuje vrsenje javnih sluzbi 

( service public ). Upravno pravo, po prvoj skoli(Eduar Laferijer i Anri Bertelemi), 

obuhvata norme o javnoj vlasti, odnosno o aktivnosti upravne vlasti, a po drugoj(Leon Digi 

i Gaston Zez), to je pravo javnih sluzbi, podrazumevajuci pod javnom sluzbom odredjene 

opstekorisne delatnosti koje zajednica, odnosno njeni predstavnici smatraju toliko vaznim 

da ih ne podvodi pod opsti pravni rezim koji vazi za druge delatnosti, nego ih podvodi pod 

poseban pravni rezim, odnosno podvodi ih pod upravnopravne propise. Osnovna ideja 

javne sluzbe je zadovoljenje jedne javne potrebe posredstvom javnog prava. 

U stvari, u ovim razlicitim shvatanjima predmeta upravnog prava prelamaju se dva 

razlicita shvatanja o merilima i razlikovanje izmedju javnog i privatnog prava. 

Prvo merilo je merilo interesa – ako je u normi primaran javni interes, takva norma 

ide u javno pravo. Drugo merilo je merilo odnosa izmedju subjekata-ako je u normi rec o 

odnosu izmedju nosioca javne vlasti i lica koje je toj vlasti podvrgnuto, dakle ako je rec o 

odnosima subordinacije te norme idu u javno pravo, a ako je u normi rec o ravnopravnim 

subjektima koji u pravne odnose stupaju na nacelu jednakosti volja, te norme idu u privatno 

pravo. U skladu sa ovom teorijom je shvatanje po kojem je predmet upravnog prava 

upravna vlast kao grana drzavne ( javne ) vlasti.

Prema teoriji po kojoj je predmet upravnog prava upravna vlast, drzava se shvata 

kao javna vlast koja raspolaze monopolom fizicke prinude, dok se prema teoriji po kojoj je 

predmet upravnog prava javna sluzba, drzava shvata kao skup javnih sluzbi, koje vrse 

delatnosti u interesu svih gradjana, tj. u opstem interesu. 

4

 3.Struktura i grupisanje pravnih normi upravnog prava

Proucavanje normi tradicionalno se razdvaja na opsti i posebni deo. Dok se u opstem delu 

proucavaju opsta nacela i pravila vezana za vrsenje upravne vlasti, nezavisno od upravnog 

podrucja u kojem se ona vrsi, posebni deo upravnog prava proucava norme o vrsenje 

upravne vlasti u pojedinim upravnim podrucjima ( finansijsko pravo, vojno pravo, 

policijsko pravo, vodno pravo i sl.). Opsti deo upravnog prava je razradjena sinteza citavog 

upravnog prava, koje citav taj predmet daje u koncentrisanom obliku. Posebni deo 

upravnog prava dekoncetnrise opsti predmet upravnog prava na nekoliko posebnih 

upravnih oblasti. Ako se podje od toga da je vrsenje upravne vlasti jedan proces koji se 

sastoji od niza sukcesionih operacija, operacija koje teku jedna za drugom, koje se opet 

mogu svrstati u nekoliko grupa, onda proizilazi da se i norme koje uredjuju vrsenje upravne 

uprave mogu razvrstati u nekoliko grupa od kojih svaka predstavlja jednu tematsku celinu 

jer se odnose na pojedine relativno izdvojene faze celog procesa vrsenja uprave. Iduci za 

ovakvim rasclanjavanjem procesa vrsenja uprave, moguce je razlikovati tri ovakve celine ili 

faze u procesu vrsenja uprave.1) Aktivnosti pocetne faze u kojoj se polazu organizacione 

uprave;2) aktivnosti osnovne faze u kojoj se efektivno vrsi uprava ;3) aktivnosti zavrsne 

faze u kojoj se uporedjuju ostvareni sa ocekivanim rezultatima vrsenja uprave „ da bi se 

izvrsile potrebne korekcije u nekoj od predhodnih faza”. Prateci ovakvu strukturu procesa 

vrsenja uprave i pravne norme upravnog prava mogu se raspodeliti u tri osnovne grupe 

norme : 1) u grupu normi kojima se uredjuju organizaciona pitanja vezana za subjekte 

uprave (upravne vlasti ) ; 2) u grupu normi kojima se uredjuje cin vrsenja uprave ; 3) u 

grupu normi kojima se uredjuje kontrola nad vrsenjem uprave.

Normama iz prve grupe omogucava se ustanovljavanje subjekata koji vrse upravnu 

vlast. Rec je o specificnim subjektima, cija su organizaciona obelezja prilagodjena sadrzini 

i prirodi upravne vlasti. Tim normama uspostavlja se organska struktura upravnog prava. 

Drugom grupom normi uredjuju se aktivnosti obavljanja upravnih poslova. Kao upravni 

poslovi mogu se razumeti samo oni poslovi u kojima se manifestuje upravna vlast. Trecom 

grupom pravnih normi koje cine strukturu upravnog prava kao grane pravnog sistema 

regulise se kontrola zakonitosti i celishodnosti vrsenja upravne vlasti. Tim normama 

regulise se sam zavrsetak procesa vrsenja uprave. U toj fazi se ocenjuje da li je vrsenje 

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti