1

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti

SEMINARSKI RAD

UTJECAJ EMISIJA ŠTETNIH PLINOVA IZ CESTOVNOG 

PROMETA NA VEGETACIJU I MATERIJALE

Mentor: Marijan Jakovljević, mag. ing. traff.

Student: Filip Buturić

Matični broj studenta: 0195033061

Zagreb, 2017.

1

SADRŽAJ

1. Uvod ............................................................................................................................ 1

2. Proces izgaranja i njegovi produkti ............................................................................. 2

3. Utjecaj ispušnih plinova na atmosferu ........................................................................ 4

3.1 Efekt staklenika ............................................................................................. 4

3.2 Kisele kiše ..................................................................................................... 6

4. Utjecaj ispušnih plinova na vegetaciju ........................................................................ 7

4.1 Procesi u tlu ................................................................................................... 8

5. Utjecaj ispušnih plinova na materijale ....................................................................... 10

6. Zaključak ................................................................................................................... 12

7. Literatura ................................................................................................................... 13

background image

1

Proces izgaranja je proces oksidacije gorivih sastojaka iz goriva (C, H, S) u 

kojem se oslobađaju velike količine topline (egzoterman proces). Razlikujemo dvije 
vrste izgaranja obzirom na produkte koji njime nastaju:

1) Potpuno izgaranje - je idealan proces, čiji produkti su ugljikov dioksid (CO

2

) i 

vodena para (H

2

O), kao i od  zraka preostali dušik i kisik, ako je zrak bio u suvišku.

Slika 1

: Masena bilanca potpunog izgaranja [3]

2) Nepotpuno izgaranje - je realan proces, čiji produkti su i dalje sposobni 

izgarati (djelomično izgorjeli ugljikovodici) i kao takvi u ispušnim plinovima iz motora 
vozila odlaze u okolinu. Nepotpuno izgaranje najčešće je uzrokovano pomanjkanjem 
kisika (bogata smjesa) ili lošom izmješanosti gorive smjese, zbog čega se gubi dio 
energije (smanjen stupanj korisnog djelovanja motora). Osim toga u produktima 
nepotpunog izgaranja pojavljuju se sastojci koji su štetni za ljudsko zdravlje i okoliš.

Općenito, štetne tvari su tvari, određene propisima, koje svojim sastavom, 

količinom i svojstvima (fizikalnim, kemijskim ili ekotoksikološkim: npr. radioaktivnim, 
otrovnim, kancerogenim, mutagenim) štetno djeluju na zdravlje ljudi ili stanje okoliša, s 
dokazanim akutnim ili kroničnim toksičnim učincima. [2] Prema svojstvu štetnosti, 
produkte izgaranja kod cestovnih motornih vozila možemo podijeliti na:

1) Neštetni sastojci: 

• N  - dušik

 

• H O - vodena para

 

• O  - kisik

 

• CO  - ugljični dioksid

2) Štetni sastojci: 

1

• CO - ugljični monoksid 

• CH - ugljikovodici 

• NOᵪ - dušikovi oksidi

• SO  - sumporov dioksid

 

• PM (Particulate Matters) - krute čestice

• Pb - olovo i spojevi s olovom

• NH

- amonijak [3]

Slika 2

: Štetne tvari i njihovo djelovanje [3]

3. Utjecaj ispušnih plinova na atmosferu 

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti