1. Objasniti razliku između klasične i nove definicije vizualizacije.  

 
„Vizualizirati“- oblikovati mentalnu viziju, predodžbu, ili sliku (nečega što nije vidljivo ili 
nazočno vidu, neke apstrakcije); učiniti vidljivom umu ili mašti (The Oxford English 
Dictionary, 1989) - 

klasična definicija vizualizacije

 (formiranje mentalnih vizualnih 

predodžbi, radnja ili proces interperetacije pomoću vizualnih pojmova ili postavljanja u 
vizualni oblik). 

Nova definicija vizualizacije

 

obuhvaća alat ili metodu za interpretaciju 

podataka 

predodžbe pohranjene u računalu i alata za stvaranje predodžbi iz složenih 

višedimenzijskih cjelina podataka. 
 
  

2. Što je znanstvena vizualizacija?  

 
Znanstvena vizualizacija (Scientific Visualization

, skraćeno SciVis) je grafički prikaz 

podataka kao načina unaprijeđenja razumjevanja i uvida u podatke. Koji puta se naziva i 
„vizualna analiza podataka“. Znanstvena vizualizacija uključuje korisničko sučelje, prikaz 
podataka i algoritme obrade, vizualne prikaze i druge osjetilne prikaze (zvukom ili 
dodirom). 
 
 

3. Što nije znanstvena vizualizacija?  

 
Važno je razlikovati znanstvenu vizualizaciju i grafiku prikaza. Grafika prikaza se 
prvenstveno bavi s komunikacijom informacijama i rezultata na način da su lako razumljivi. 
U znanstvenoj vizuali

zaciji teži se razumijevanju podataka. Međutim, često su te dvije 

djelatnosti isprepletene. 
  
 

4. Što obuhvaća vizualizacija podataka?  

 
Znanstvena vizualizacija: -

brojčani podaci iz znanosti, inženjerstva, medicine.  

Vizualizacija informacija: -

brojčani i nebrojčani podaci. 

 
  

5. Navedi nekoliko područja primjene vizualizacije.  

 

Inženjerstvo

 

(npr. analiza metodom konačnih i rubnih elemenata); 

Računalska dinamika 

fluida; Geofizika

 (npr. vizualizacija oluje); 

Biokemija

 (npr. vizualizacija DNA molekula); 

Fizika

 (npr. vizualizacija Big Bang-a); 

Medicina

 (npr. vizualizacija anatomije ); 

Meteorologija

 

(npr. dnevna televizijska meteorološka prognoza); 

Hidrologija

Proizvodnja i 

istraživanje plina i nafte; Sociologija i politika

 (npr. raspored glasovanja); 

Matematika

 (npr. 

vizualizacija poveznica); 

Informacijska tehnologija

 (npr. vizualizacija web-a).  

 
  

6. Navedi nekoliko ciljeva vizualizacije.  

 
Fokusiranje korisnika na određenu interesnu domenu dok se izvodi značenje iz vizualne 
predodžbe, se zove cilj (zadatak) vizualizacije.; I vizualizacija i dostupni alati moraju 
odgovarati korisnikovom zadatku; Mogući su sljedeći ciljevi znanstvene vizualizacije: 
istraživanje/iskorištavanje podataka i informacija; poboljšanje razumijevanja koncepata i 
procesa; 

dobivanje novih (neočekivanih, dubokih) uvida; učiniti nevidljivo vidljivim; efektni 

prikaz važnih značajki; kontrola kakvoće simulacija, mjerenje; povećanje znanstvene 
produktivnosti.  
 

  

7. Nabroji vizualne atribute.  

 

Vizualni atributi:

 - 

izabrani način prezentacije, npr. boja, orijentacija; - dobar izbor 

vizualnih atributa je najvažnije pitanje za proces vizualizacije. 

Boja

  

je moždana 

interpretacija osjetila očnog živca na različite duljine svjetlosti.; 

Tekstura

 se djelotvorno 

koristi za nazivne podatke (Nominal Data

). Treba pažljivo postupati s preklapanjem 

tekstura. Uporaba teksture može povećati neke druge utiske npr. gustoću. Poželjno je uz 
teksturu koristiti natpise.; 

Orijentacija

 - 

Poznavanje oblika često se povezuje s 

orijentacijom (npr. poželjna simetrija oko vertikalne osi). Koriste se različite orijentacije da 
se osigura točan pogled objekta.; Atributi dubine (Depth Attributes) se na razne načine 
koriste za povećati percepciju 3D struktura: smanjenje svjetline dovodi do povećanja 
dubine; prozirnost/providnost za razlikovanje straga/sprijeda; promjena svjetline 
(sjenčanje) za simulaciju ploha.; Kretanje -  Za percepciju kretanja potrebno je obnavljati 
slike (Frames) najmanje 10 slika/sekundi. Primjeri su animacija, promjena svjetla i tame 
dvije i

li više predodžbi da se oslikaju sličnosti/različitosti. 

 
  

8. Navedi raspon valnih duljina vidljive svjetlosti.  

 
Svjetlost je raspon valova elektromagnetske energije od sunca i drugih izvora svjetlosti koji 
kreiraju energiju valne duljine vidljive ljudskom oku. 

Svaka od tih valnih duljina od približno 

400 nm do 700 nm, je povezana 

s određenim odgovorom bojom. Boje idu od ljubičaste, 

plave, zelene, žute, narančaste pa sve do crvene.  
 
 

9. Navedi najčešće korištene modele boje.  

 

1. 

CIE model boje (CIE Colour Model) 

2. 

RGB model boje (RGB Colour Model) 

3. 

CMY model boje (CMY Colour Model) 

4. 

HSV model boje 

 
  

10. Skiciraj jediničnu kocku RGB modela boje.  

 

 

 
  
 
 

11. Skiciraj CMY model boje.  

background image

Želiš da pročitaš svih 7 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti