Odlomak

UVOD
U ovom seminarskom radu obrađen je pojam i značaj agregatne ponude kao makroekonomske varijable koja zajedno sa agregatnom potražnjom određuje cijenu i količinu proizvodnje na nivou jedne ekonomije.
Osnovni cilj pisanja rada je ispunjavanje obaveza u sklopu predmeta „Makroekonomija“ a zatim i dublje i opširnije proučavanje teme, s ciljem proširivanja znanja dobijenog na predavanjima i vježbama.
Rad je strukturiran iz slijedećih dijelova:

  • prvi (teoretski dio) u kome je obrađen pojam agregatne ponude, kao najvažnijeg faktora dugoročnog ekonomskog rasta. U sklopu ovog dijela su opisani uzroci pomaka agregatne ponude a to su pomicanja uzrokovana promjenom : rada, kapitala, prirodnih bogatstava i tehnološkog znanja. Također su opisani i oblici krive agregatne ponude s obzirom na vremenski period posmatranja i tumačenja pojedinih škola, pa tako imamo AS u dugom i kratkom roku, kao i krivu AS koju tumače klasičari, keynesijanci i neoklasičari. Predstavljene su i tri teorije koje objašnjavaju rastući nagib krivulje AS u kratkom roku (teorija nefleksibilnih cijena, teorija nefleksibilnih cijena i teorija pogrešnih predodžbi). Ovaj dio sadrži i grafike koji pomažu u lakšem shvatanju uticaja AS.
  • drugi dio je primjer iz prakse. Navodi se uticaj ponude nafte na njenu cijenu na svjetskom tržištu. Sirova nafta je ključni input u proizvodnji mnogih roba i usluga, a većina svjetske nafte dolazi iz Saudijske Arabije, Kuvajta i ostalih bliskoistočnih zemalja. Kad neki događaj, obično političke prirode dovede do pada ponude sirove nafte iz tog područja, cijena nafte širom svijeta raste. Američkim kompanijama koje proizvode gorivo, automobilske gume i mnoge druge proizvode rastu troškovi. Rezultat toga je pomicanje krivulje agregatne ponude ulijevo što dovodi do stagflacije.

Svjetsko tržište nafte također može predstavljati važan izvor pozitivnih pomaka u agregatnoj ponudi. 1986.godine zemlje članice OPEC-a su povukle svoje sporazume o ograničavanju proizvodnje nafte. Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu se prepolovila. Pad cijena nafte smanjio je troškove američkim kompanijama što je dovelo do pomicanja krivulje agregatne ponude udesno. Ekonomija SAD-a je ušla u razdoblje suprotno stagflaciji: domaći proizvod je ubrzano rastao, nezaposlenost pala, a stopa inflacije dostizala razinu mnogo nižu nego mnogih drugih godina.
 

 

DEFINICIJA AGREGATNE PONUDE
Agregatna ponuda predstavlja količinu roba i usluga koju su proizvođači u jednoj ekonomiji spremni proizvesti i ponuditi pri datom nivou cijena u određenom periodu pri čemu se najčešće uzima godina dana. Funkcija agregatne ponude pokazuje međuzavisnost ukupne proizvodnje i razine cijena. Pri tome pretpostavljamo da se tehnički uslovi proizvodnje ne mijenjaju, da su cijene proizvodnih faktora konstantne, da se ne mijenjaju kamate, očekivanja, tečaj i tržišna struktura. Znači funkcija agregatne ponude ostaje konstantna pod pretpostavkom ceteris paribus, pa promjena bilo kojeg od navedenih faktora mijenja cjelokupnu funkciju agregatne ponude pomičući je ulijevo ili udesno.

 

 

 

ZAVISNOST AGREGATNE PONUDE
Agregatna ponuda zavisi od :

  • potencijalne proizvodnje
  • nivoa troškova

Potencijalni proizvod predstavlja ukupnu količinu roba i usluga koju privreda može poizvesti korištenjem raspoloživih faktora proizvodnje uz stabilne cijene. Pošto radna snaga predstavlja jedan od faktora, treba naglasiti da njegovo korištenje ne podrazumijeva „punu“ već „prirodnu“ stopu nezaposlenosti. Ukoliko je obim proizvodnje iznad potencijalnog proizvoda, dolazi do opšteg rasta nivoa cijena što uslovljava porast ponuđene količine roba i usluga na tržištu. U suprotnom slučaju, ukoliko je obim proizvodnje ispod potencijalnog proizvoda, nivo cijena pada što smanjuje ponuđenu količinu roba i usluga. Kao posljedica se javljaju nezaposlenost i nedovoljno korištenje kapaciteta.

No votes yet.
Please wait…

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese