Primarna svrha uzorkovanja jeste agrohemijska analiza kao i makroanaliza tla koja
obuhvata utvrđivanje prosječne raspoloživosti hranjiva (Makro elemenata
prvenstevno, zatim i mikro), ph zemljišta, humus, teksturu, kapacitet adsorpcijskog
kompleksa i mnoga druga svojstva koja značajnu utiču na ponašanje hranjiva i njihovo
usvajanje od strane biljaka.

Nakon što smo prikupili potreban materija i alat za uzorkovanje, potrebno je da
izvršimo analizu, odnosno istraživanje i prikupljanje podataka o reljefu, matičnom
supstratu, klimatskim faktorima, osnovnim podacima o tlima kao i načinu korištenja
zemljišta. Nakon ovih priprema se izvrši sondiranje pedosfernog sloja zemljišta jer je
ono najaktivnije i predstavlja živi dio zemljišta. Pri tome je veoma važan plan
uzorkovanja, koji podrazumijeva odlučivanje o prostornom rasporedu i broju uzoraka,
a ovisi o:
1. Cilju uzorkovanja i analize
2. Veličine čestiva
3. Heterogenosti čestica
4. Gospodarnjem zemljištu
5. Mikroreljefu
6. Vodopropusnosti
7. Teksturnoj neujednačenosti
8. Različitosti boja

Zbog heterogenosti površine potrebno je podijeliti polje na područja uzorkovanja tako
da svako područje ima što veću homogenost. Prosječan uzorak zemljišta se sastoji od
20 do 25 pojedinačnih uzoraka. Tu se većinom radi, kao što je slučaj kod nas,
sistemsko statističko uzorkovanje koje podrazumijeva primjenu mrežnog rasporeda
uzoraka, što rezultira jednakom udaljenošću između pojedinih uzoraka. Ovo je bilo
olakšano usljed prethodnog uređenja naše parcele koju smo uzorkovali.
Uzimanje uzorka je vršeno sistemski statistički, zbog pravilnog rasporeda voćnjaka.
Uzorak je uzet iz 20 različitih dijelova, koji je izmiješan kako bi dobili prosječni
sadržaj našeg zemljišta.

3. PREGLED UZORKA

Prethnodno, odnosno dosada, na našem zemljištu, koje je lociranu u Nemili kod
Zenice, koja je udaljena 17 km od Zenice (dakle centralni dio BiH), uzgajane su
prvenstveno maline, i to intenzivno zadnjih nekoliko godina. Na osnovu ovog
možemo zaključiti brojna svojstva ovog zemljišta, koja ćemo opisati poslije.
Na osnovu boje tla, koja je blago smeđkasta, možemo zaključiti da nije posebno
bogata humusnom, odnosno organskom materijom.
Na osnovu teksture, koja je većinom sastavljena iz nešto krupnijih agregata, možemo
reć i da bi naše zemljište moglo biti blago kiselo, al to nije sigurno bez laboratorijske
analize.
Također zemljište je poprilično suho, ali pravi uzrok ćemo znati tek poslije detaljnih
analiza.

Osnovna “kultura” svakog agronoma jeste da na osnovu fizičkog pregleda i osjećaja
može pretpostaviti osnovne osobine tla, što se naravno stiče sa iskusktvom. Iako bi to
svaki agronom trebao znati, niti jedna mjera za korekciju, ne smije biti izrečena bez
detaljnih laboratorijskih pregleda zemljišta.

S obzirom da se na uzorkovanom tlu uzgajala malina, možemo pretpostaviti nekoliko
osnovnih parametara u koje spadaju prije svega agroekološki, kao što su temperatura,
zemljište, tre prisustvo vode, zatim i druge osobine kao što je položaj nasada,
ekspozicija i slično.

Najpogodnija zemljišta za malinu su pri reakciji zemljišta od 5,5 pa do 6,5, dakle
slabo kisela do neutralna. Mada to zavisi i od uzgajane sorte, pretopostavimo da je na
našoj parceli uzgajana sorta Vilamet, koja je otporna na različite vanjske uvjete, kakvi
su u centralnoj BiH, a ona zahtijeva pH pri nekih 6, pa u nekim slučajevima i 7. Znači
znamo da nam je pH u granici od 5 do nekih maksimalnih 7,5 u grubim granicama.

S obzirom da se uzorkovano zemljište nalazi u kotlini rijeke Bosne, možemo
pretpostaviti da je zemljište dovoljno snadbjeveno vodom. Zasad se nalazi na
sjevernoj ekspoziciji, što znači da imamo bolje zadržavanje vode, ali i hladnije uvjete
na koje je malina otporna.

Mineralni   sastav   zemljišta   se   nalazi   u   obliku   primarnih,   sekundarnih   i   u   obliku
nerastvoljivih   jedinjenja.   Mineralni   dio   dakle   predstavlja   osnovu   strukture   svakog
zemljišta i značajan je izvor hranjiva za biljke
Organska materija se nalazi u obliku specifičnih i nespecifičnih materija. Nespecifične
čine oko 15% od ukupne organske materije i to su nehumificirani ostatci biljnog i
životinjskog porijekla bez resinteze tipa proteina, ugljikohidrata, masti i sl. Specifična
organska   materija   čini   oko   85%   od   ukupne   organske   materije   i   ona   nastaje
razlaganjem   razliitih   ostataka   biljnog   i   životinjskog   porijekla,   koji   podliježu
mineralizaciji i kasnijim iskorištavanjem od strane biljaka, Ovaj dio se još naziva i
humusom zemljišta.

Tečna faza

zemljišta je ukupan sadržaj vode u zemljištu sa rastvorenim orgasnkim i

mineralnim dijelom. To je najaktivniji i najdinamičniji dio zemljišta, jer se u njemu
odvijaju procesi razlaganja i resinteze. Predstavlja neposredan izvor hranjiva za biljke.
Ova faza se naziva i ,,

zemljišnim rastvorom”

koji je za većinu elemenata glavni oblik

u kojem je pristupačan biljkama. Ovaj dio podliježe procesima mineralizacije.

Gasovita faza

zemljišta sadrži sve gasove zemljišta koji su pristuni i u atmosferi ali u

različitim količinima, odnosno u količinama koji odgovaraju korijenovom sistemu.

Dakle, da nastavimo, biljke usvajaju hranjiva u jonskom obliku, pa je od posebnog
značaja ponašanje kationa i aniona u zemljištu. Oni se vezuju za površinu glinenih
minerala, organsku materiju, na organska i neorganska jedinjenja i na samo površinu
korijena. Samo vezivanje jona je reverzibilan proces, pri čemu se adsorbovani kationi
i anioni zamjenjuju sa jonima iz zemljišnog rastvora. Ova jonska izmjena ima
dinamički karakter, a broj izmijenjenih jona je u stanju dinamičke ravnoteže sa jonima
iz zemljišnog rastvora. U ovoj izmjeni je dominantna kationska izmjena, koja se mjeri
kapacitetom kationske izmjene ili CEC(cation exchange capacity).
Kada govorimo o ishrani biljaka također veliku ulogu igraju i gnojiva koja
predstavljaju supstance koja se primjenjuju u biljnoj proizvodnji s ciljem povećanja
njihove mineralne ishrane i da se kod biljaka direktno ili indirektno utiče na rast i
povećanje prinosa te poboljšanje kvaliteta.

4.1 Reakcija zemljišta

Određivanje reakcije zemljišta spada i makroanalizu, odnosno u jedno od osnovnih
paramterata za određivanje svojstava zemljišta. Imamo više metoda određivanje pH
vrijednosti zemljišta:
1. Elektrohemijska metoda
2. Kolometrijska metoda
3. Određivanje pomoću lakmus papira

Ove metode se provode radi određivanja pH vrijednosti zemljišta, koja je pokazatelj
niza agrohemijskih svojstava tla, koja su važna za ishranu biljaka. Reakcija ima veliki
uticaj na rast i razvoj biljaka i mikroorganizama, kao i na brzinu i pravac hemijskih i
biohemijskih procesa koji se odvijaju u zemljištu. Usvajanje hranjivih elemenata,
intenzitete mikrobiološke analize zemljišta, mineralizacija organske materije,
razlaganje zemljišnjih minerala i rastvorljivost teško rastvorljivih jedinjenja,