Odlomak

1.  UVOD

Peč alkohol ( al-kohl ) je arapskog porekla i ima značenje „vrlo fin“ ili „onaj koji pali, žari“.
Kada govorimo o alkoholu kao sastojku alkoholnog pića, mislimo na hemijsko jedinjenje iz grupe alkohola koje se zove etanol ( C2H5OH ). Sva alkoholna pića su manje-više, rastvor etanola u nekoj količini vode, sa dodatkom drugih materijala  nastalih u procesu proizvodnje pića.
Alkoholna pića se dobijaju na tri načina:
1.    FERMENTACIJA ili VRENJE, tako se dobija vino. Sveži groždjani sok bogat šećerom, pod dejstvom enzima iz ljuske groždja, pretvara se u alkohol i ugljen-dioksid. Kad koncetracija alkohola dostigne 14% proces se prirodno prekida.
2.    PREVIRANJE , tako se dobija pivo. U osnovi je sličan vrenju, ali nešto komplikovaniji. Plodovi ječma, raža, pšenice ili kukuruza, svi bogati skrobom, navlaže se da bi se podstaklo klijanje. Skrob se tom prilikom pretvara u šećer. Stavljanjem odušenog klijanog zrnevlja u slad, dodavanjem vode, hmelja ( radi gorkog ukusa ) i ćelija kvasca dolazi do vrenja, tj. pretvaranje šećera u alkohol i ugljendioksid. Vrenje se veštački prekida kada se postigne željena jačena piva, obično izmedju 3% i 5%.
3.    DESTILACIJA, dobijaju se žestoka pića, kao što su: rakija, viski, dzin, votka. Zrnevlje žitarica ili povrće izlažu se fermentaciji sve dok skrob ne predje u šećer, šećer u alkohol. Zagrevanjem ovako dobijene tečnosti do ključanja, deo vode isparava, a alkohol se sa ostalim isparenjima vode, u specijalnoj aparaturi, kondenzuje u tečnost koja se naziva rakija. Procenat alkohola u ovakvim pićima je vrlo visok i kreće se od 40% do 50%.
Brzina upijanja alkohola u organizmu nije uvek ista. Slabija pića, kao i ona koja se piju razblažena, „sporije hvataju“. Brzo pijenje „na eks“, dovodi do bržeg opijanja nego lagano i dugotrajno pijenje. Uzimanje hrane za vreme pijenja usporava pražnjenje želuca, a samim tim i brzinu opijanja. Delovanje alkohola i nekih lekova, a posebno lekova za umirenje, može da dovede do komplikacija u vidu pospanosti, rastrojenosti, gubitka svesti.
Trbalo bi naglasiti da je alkohol, pre svega, otrov. Unet u određenoj količini u organizam on izaziva teško trovanje, praćeno komom koja se nakon 5-10 časova završava smrću usled paralize centra za disanje. Smrtonosna doza akohola iznosi izmedju 4 i 5 gr čistog alkohola po kilogramu telesne težine, što odgovara količini od ¾ do 1litar žestokog pića popijenog odjednom.
Od ukupno unetog alkohola u organizam svega 2% se izbaci urinom. Čak i kad se stimuliše povećano izbacivanje urina, lučenje znoja i disanje, ovim putem se ne može eleminisati više od 10% unetog alkohola. Preostalih 90% mora da prodje kroz proces metaboličke razgradnje u jetri.
Alkoholizam, nažalost, znatno otežava život ili izaziva poremećaje i kod članova porodice alkoholičara.
Akoholičar se obično postaje u najproduktivnijem periodu života. Ljudi koje ubrajamo u alkoholičare izostaju sa posla, u proseku oko dva meseca godišnje, a često izazivaju i sukobe na radnom mestu. Oni rano postaju nesposobni za rad, a njihov radni vek se skraćuje za oko deset god

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 12 stranica
  • Školska godina:
  • Skripte, Psihologija
  • ,  Kikinda,    visoka skola strukovnih studija za obrazovanje vaspitaca KIkinda

Više u Psihologija

Više u Skripte

Komentari