Razvojna psihologija, uvod u razvojnu psihologiju
Objavio ivanicaa7822 25. mart 2024.
Objavio j.gagi 25. april 2014. Prijavi dokument
1. UVOD
Peč alkohol ( al-kohl ) je arapskog porekla i ima značenje „vrlo fin“ ili „onaj koji pali, žari“.
Kada govorimo o alkoholu kao sastojku alkoholnog pića, mislimo na hemijsko jedinjenje iz grupe alkohola koje se zove etanol ( C2H5OH ). Sva alkoholna pića su manje-više, rastvor etanola u nekoj količini vode, sa dodatkom drugih materijala nastalih u procesu proizvodnje pića.
Alkoholna pića se dobijaju na tri načina:
1. FERMENTACIJA ili VRENJE, tako se dobija vino. Sveži groždjani sok bogat šećerom, pod dejstvom enzima iz ljuske groždja, pretvara se u alkohol i ugljen-dioksid. Kad koncetracija alkohola dostigne 14% proces se prirodno prekida.
2. PREVIRANJE , tako se dobija pivo. U osnovi je sličan vrenju, ali nešto komplikovaniji. Plodovi ječma, raža, pšenice ili kukuruza, svi bogati skrobom, navlaže se da bi se podstaklo klijanje. Skrob se tom prilikom pretvara u šećer. Stavljanjem odušenog klijanog zrnevlja u slad, dodavanjem vode, hmelja ( radi gorkog ukusa ) i ćelija kvasca dolazi do vrenja, tj. pretvaranje šećera u alkohol i ugljendioksid. Vrenje se veštački prekida kada se postigne željena jačena piva, obično izmedju 3% i 5%.
3. DESTILACIJA, dobijaju se žestoka pića, kao što su: rakija, viski, dzin, votka. Zrnevlje žitarica ili povrće izlažu se fermentaciji sve dok skrob ne predje u šećer, šećer u alkohol. Zagrevanjem ovako dobijene tečnosti do ključanja, deo vode isparava, a alkohol se sa ostalim isparenjima vode, u specijalnoj aparaturi, kondenzuje u tečnost koja se naziva rakija. Procenat alkohola u ovakvim pićima je vrlo visok i kreće se od 40% do 50%.
Brzina upijanja alkohola u organizmu nije uvek ista. Slabija pića, kao i ona koja se piju razblažena, „sporije hvataju“. Brzo pijenje „na eks“, dovodi do bržeg opijanja nego lagano i dugotrajno pijenje. Uzimanje hrane za vreme pijenja usporava pražnjenje želuca, a samim tim i brzinu opijanja. Delovanje alkohola i nekih lekova, a posebno lekova za umirenje, može da dovede do komplikacija u vidu pospanosti, rastrojenosti, gubitka svesti.
Trbalo bi naglasiti da je alkohol, pre svega, otrov. Unet u određenoj količini u organizam on izaziva teško trovanje, praćeno komom koja se nakon 5-10 časova završava smrću usled paralize centra za disanje. Smrtonosna doza akohola iznosi izmedju 4 i 5 gr čistog alkohola po kilogramu telesne težine, što odgovara količini od ¾ do 1litar žestokog pića popijenog odjednom.
Od ukupno unetog alkohola u organizam svega 2% se izbaci urinom. Čak i kad se stimuliše povećano izbacivanje urina, lučenje znoja i disanje, ovim putem se ne može eleminisati više od 10% unetog alkohola. Preostalih 90% mora da prodje kroz proces metaboličke razgradnje u jetri.
Alkoholizam, nažalost, znatno otežava život ili izaziva poremećaje i kod članova porodice alkoholičara.
Akoholičar se obično postaje u najproduktivnijem periodu života. Ljudi koje ubrajamo u alkoholičare izostaju sa posla, u proseku oko dva meseca godišnje, a često izazivaju i sukobe na radnom mestu. Oni rano postaju nesposobni za rad, a njihov radni vek se skraćuje za oko deset god
Objavio ivanicaa7822 25. mart 2024.
Objavio Nikolic.i_ 13. mart 2024.
Objavio Milana97 26. februar 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.