Analiza inostranih iskustava u oblasti primjene benčmarkinga i unapređenje konkurentske sposobnosti preduzeća

U V O D

Uspješnost i ostvarenje efikasnog poslovanja zahtjeva strukturalne promjene uz primjenu benčmarkinga kao moćnog sredstva koje vodi ka unapređenju konkurentske sposobnosti i uključivanje u tokove globalne ekonomije.Jedna od mogućih varijanti unapređenja poslovanja preduyeća jeste implementacija inostranih iskustava, unapređenje znanja te postizanje kvalitete poslovnih aktivnosti.
Kako ostvariti stabilnu tržišnu poziciju i ojačati konkurentsku sposobnost na globalnom tržištu uz povećanje profita i zadovoljstvo potrošača? Odgovor pronalazimo u posmatranju i analiziranju pozitivnih iskustava drugih, čime je data varijanta učenja na tuđem iskustvu poređenjem performansi i ostvarenju konkurentske sposobnosti uz zauzimanje stabilne tržišne pozicije.Primjena koncepta benčmarkinga predstavlja najjednostavniji put do ostvarenja najbolje prakse i odgovor na pitanje kako prevazići prijetnje i postići poslovnu uspješnost.
U prvom dijelu rada analiziraju se uslovi savremenog poslovanja.Posebno se razmatra uticaj globalizacije na postizanje poslovne izvrsnosti, te ističe uticaj tržišnih informacija na ostvarenje konkurentske sposobnosti uz značaj ljudskih resursa.
Drugi dio daje naglasak na ulogu i značaj benčmarkinga kao posebne discipline, primjene u modernoj ekonomiji svijeta i ukazuje na važnost realizacije faza benčmarkinga.
Treći dio rada ističe značaj konkurentske sposobnosti poduzeća, i na taj način ostvarivanja zavidne pozicije na globalnom tržištu.
Analiza poslovanja inostranih poduzeća sumirana u četvrtom dijelu, naglašava ulogu benčmarkinga koji nas usmjerava na korištenje tehnika i koncepta kao sredstva za unapređenje i uključivanje u tokove globalne ekonomije. Dolazimo do zaključka o nužnosti posmatranja i analiziranja dostignuća velikih međunarodnih preduzeća, čime je data varijanta učenja na iskustvu svjetskih tržišnih lidera i zauzimanje stabilne tržišne pozicije.

USLOVI SAVREMENOG POSLOVANJA

Globalizacija tržišta kao trend novog milenijuma

Tehnološki razvoj je glavni činilac koji kreira promjene koje se dešavaju u savremenoj privredi.Razvoj tehnologije rezultovao je informacionim društvom i umreženošću savremenog svijeta u komunikacionom smislu.
Nivo tehnoloških promjena zahtjeva i nov pristup u izučavanju poslovanja poduzeća.Tehnološki razvoj doprinio je i ostvarivanju procesa globalizacije, koji predstavlja umrežavanje svih djelova ljudskog društva(od nauke, preko međunarodne politike do ekonomije).
Globalizacija tržišta imala je svoje ishodište u formiranju međunarodnih organizacija za ekonomsku saradnju(poput MMF-a, Svjetske banke,OECD-a, STO itd).Međutim, ključni faktor koji je omogućio globalizaciju tržišta jeste primjena novih tehnoloških dostignuća, koja su omogućila izuzetno povećanje produktivnosti poslovanja.
Ekonomska globalizacija realizuje se kroz :

• globalizaciju trgovine,
• globalizaciju proizvodnje i
• globalizaciju financijskih tržišta.1

Na globalnom planu definišu se smjernice održivog razvoja, koji treba da uspostavi ravnotežu između ciljeva ekonomskog razvoja s jedne strane, i socijalnog razvoja s druge strane, uvažavajući potrebu za unapređivanjem i zaštitom životne sredine.Zahvaljujući razvoju infrastrukture na globalnom nivou, sve je veći broj proizvoda i usluga dostupan svuda u svijetu čime je zadovoljen širi spektar interesa.
Smatra se da postoji nekoliko faktora koji su uslovili globalizaciju tržišta.
Ti faktori su sljedeći:

• porast sličnosti između tržišta,
• smanjivanje carinskih barijera i
• strategijska uloga tehnologije.2

Zahvaljujući razvoju infrastrukture na globalnom nivou, sve je veći broj proizvoda i usluga dostupan svuda u svijetu.Proces globalizacije tržišta uslovljen je razvojem međunarodne trgovine u posljednjih 50 godina.Smanjivanje ili otklanjanje carinskih barijera pospješili su proces svjetske trgovine, što je dovelo do stvaranja uslova za snažniju interakciju i komuniciranje između bliskih tržišta.Razvoj tehnologije nije uticao samo na razvoj određenih industrija već i na homogenizaciju tržišta.

Poseban uticaj na proces homogenizacije tržišta imalo je formiranje globalnih medija, koji su omogućili da se poboljša potražnja za određenim markama i proizvodima širom svijeta.
Glavna karakteristika globalizacije tržišta jeste neujednačenost razvoja pojedinih djelova tržišta, odnosno regiona u svijetu.Naime,izrazita je polarizacija između najrazvijenijih zemalja svijeta, SAD i Kanade, Japana i EU i ostalih zemalja.Za razliku od proteklih nekoliko decenija, koje su obilježene liderstvom pojedinih zemalja i njihovim međusobnim smjenjivanjem, devedesetih godina XX vijeka sve veći značaj dobvaju međusobni ekonomski odnosi i veze između zemalja Trijade, koji se ogledaju kroz finansijsko, tehnološko i tržišno objedinjavanje.
Globalizacija tržiša rezultira pojavom globalnih firmi i globalnih industrija.Nacionalne firme pretvaraju se u globalne operatore, a kompanije, bez obzira na iskustvo koje posjeduju u međunarodnom poslovanju, teže da formiraju globalnu strategiju.