Bilans stanja

1.    UVOD
Finansijski izvještaji pružaju informacije o finansijskom položaju, uspješnosti i promjenama u finansijskom položaju preduzeća. Kompletan set finansijskih izvještaja uključuje sljedeće sastavne komponente:
1) bilans stanja,
2) bilans uspjeha,
3) izvještaj o tokovima gotovine,
4) izvještaj o promjenama na kapitalu i
5) napomene(note) uz finansijske izvještaje.
U savremenom privrednom životu bilansi se koriste kad god treba izraziti stanje i rezultat neke privredne aktivnosti. U računovodstvu bilans se koristi kada se iskazuje stanje i rezultat preduzeća tako što se poslovni događaji, stanja i rezultati preduzeća iskazuju preko novčanih jedinica kao opšteg svodnog mjerila. Veoma značajna karakteristika bilansa jeste bilansna ravnoteža. Bilans stanja je finansijski izvještaj o stanju imovine, kapitala i obaveza na dan sastavljanja obračuna, odnosno na dan bilansiranja.
Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled koji prikazuje bilansnu imovinu i kapital (pasiva) i način investiranja (ulaganja) kapitala (aktiva); aktiva se iskazuje na lijevoj, a pasiva na desnoj strani, ili u vidu liste u kojoj aktiva prethodi pasivi. Aktiva predstavlja konkretne oblike sredstava sa kojima raspolaže preduzeće, a pasiva predstavlja izvore odnosno pripadnost sredstava preduzeća. Za razliku od bilansa stanja, bilans uspjeha se sastavlja za određeni izveštajni period u kome su iskazani svi prihodi i rashodi i na osnovu njih utvrđen dobitak ili gubitak.
Karakteristika bilansa uspjeha je da se u njemu prihodi, rashodi i rezultat iskazuju u vidu više podbilansa i to:
1) poslovni prihodi, rashodi i rezultat;
2) finansijski prihodi, rashodi i rezultati;
3) neposlovni i vanredni prihodi, rashodi i rezultat.
Međusobnim sumiranjem rezultata podbilansa dobija se ukupni bruto–rezultat preduzeća kao bruto-dobitak ili kao bruto-gubitak u obračunskom periodu. To znači da preduzeće u bilansu uspjeha može iskazati bruto-dobitak i bruto-gubitak. Tako pozitivan finansijski rezultat se iskazuje na strani rashoda, a negativan finansijski rezultat  se iskazuje na strani prihoda, čime se ostvaruje bilansna ravnoteža. Bilans stanja i uspjeha predstavljaju dva povezana ali po funkciji različita finansijska izvještaja. Prvi pruža uvid u imovinsku situaciju i finansijski položaj preduzeća, a drugi da omogući uvid u to koliko je preduzeće sposobno da ostvari zaradu.

2.    VRSTE BILANSA

Bilansi se međusobno razlikuju po formi i sadržini, odnosno dijele se u zavisnosti od vremena kada se sastavljaju, cilja kada se sastavljaju i zakonske osnove na bazi koje se sastavljaju.
Bilans može biti sastavljen u odnosu na sljedeće kriterijume:
–    prema vezi sa knjigovodstvenim računima – bilans stanja i bilans uspjeha,
–    prema svrsi iskazivanja bilansa – imovinski bilans, bilans utvrđivanja uspjeha i bilans kretanja,
–    prema mjerodavnosti primjene pravnih normi pri bilansiranju – poslovni bilans, poreski bilans,
–    prema području informisanja uz pomoć bilansa – interni bilans, eksterni bilans,
–    prema podacima na osnovu kojih je određen – knjigovodstveni bilans, inventarni bilens, planski bilans,
–    prema dužini bilansnog perioda – početni bilans, međubilans, krajnji bilans,
–    prema tehnici sastavljanja bilansa – bruto bilans, neto bilans,
–    prema broju uključenih bilansa – individualni bilans, zbirni bilans, konsolidovani bilans,
–    prema odnosu sredstava i obaveza – aktivni i pasivni bilans,
–    prema odnosu prihoda i rashoda – uspješan i neuspješan bilans,
– prema redovnosti sastavljanja bilansa – redovni, specijalni.