Crna udovica

1 Uvod
Pauk je svoje latinsko ime dobio po jarko crvenim mrljama na abdomenu kojih ima oko 13 (lat. tredecim). Zabilježene su i jedinke koje su imale i po 17 mrlja, ali i one koje nisu imale niti jednu mrlju. Svoje narodno ime (crna udovica) dobio je zato jer se vjeruje da ženka nakon oplodnje pojede mužjaka (neki znanstvenici smatraju da mužjak nakon oplodnje ugine od iscrpljenosti). Ženke ugibaju u kasnu jesen (u Španiji i južnoj Italiji mogu prezimiti u rupama u zemlji). Općenito se otrovnom smatra samo ženka, međutim neki autori smatraju da je otrovan i mužjak, samo što njegove slabe helicere ne mogu probiti kožu čovjeka. Danas je poznato 37 766 vrsta pauka koji su smješteni u 109 porodica. Svi pauci, osim onih iz porodice Uloboridae, imaju otrovne žlijezde i jednim ubodom unose od 0.3 – 0.5 g otrova u žrtvu. Otrov većine pauka nije medicinski važan zato jer su im kliješta toliko slaba da ne mogu probiti kožu čovjeka. Trovanje paukovim otrovom nazivamo araneizam, a prema pojedinim vrstama razlikujemo npr. latrodektizam (Latrodectus mactans), tarantizam (Lycosa tarentula), kirakantizam (Chirachantium punctorium).U Europi su otrovni pauci mnogo rjeđi nego npr. u Južnoj Americi ili Australiji, a najotrovija vrsta je Latrodectus tredecimguttatus (crna udovica, malminjat crni). Pauci (lat. Araneae) je najpoznatija i istovremeno najbrojnija grupa (obuhvataju oko 40000 vrsta) među paukolikim životinjama za koju je karakteristično prisustvo posebnih paučinastih žlijezda. Tijelo im je izgrađeno od dva dijela, prozome i opistozome, koji su spojeni nazvanim drška (pedicel). Ekstremiteti su prisutni samo na prozomi. Uglavnom su kopnene životinje (samo u pojedinačnim slučajevima mogu sekundarno preći na život u vodi), veličine od 0,4 mm pa i do 10 cm, rasprostranjeni svuda gdje ima insekata, a posebno u tropskim predjelima. Većina paukova su karnivornioblici i hrane se uglavnom različitim insektima koje hvataju u mreže ispletene od paučine. Araneomorphes koja broji oko 1300 vrsta.Vrste koje žive u pojasu umjerene klime su sitne i živih boja. Žive u žbunju i lišću gdje pletu paučinaste mreže pravilnog i ponešto neurednog oblika, obično blizu tla. Ovoj porodici pripada jedna od najotrovnijih vrsta paukova, crna udovica ili malmijat (Latrodectus mactans). Narodni naziv je dobila po tome što mužjaci uginu poslije parenja i ženka ih pojede. Mreže pletu blizu tla u lišću, žbunju, travi ili žitu kao i na zapuštenim mjestima (garažama, vozilima, skladištima i dr.) i na njoj visi okrenuta leđima na dole. Otrovne su i ujedaju samo ženke dužine do 1,5 cm koje su istovremeno i krupnije od mužjaka. Prepoznaju se po crnom, loptastom trbuhu sa jarko crvenim pjegama. Tijelo je pokriveno kratkim ili dužim crnim dlakama. Crna udovica naseljava žarki pojas kao i područje oko Sredozemnog mora, pa ga ima i u nama bliskim krajevima poput Crne Gore i Makedonije.

2 Anatomija pauka

Tjelesna građa pauka ukazuje jasnu podjelu na prozomu (cephalotorax – glaveno-grudni dio) i opistozomu (abdomen – trbušni dio). Prozoma i opistozoma spojene su uskom drškom tzv.petiolus. Prozoma je obložena carapaxom (leĎnomplatom) isterumom (trbušnom platom). Iz prozome polazi 6 pari ekstremiteta, 4 para nogu, par pedipalpa (usne pipaljke) i parhelicera. Kod odraslih muž jaka su se predipalie preobrazile u polneorgane. Proizilazi od toga da je prozoma nastala stapanjem prvih 6segmenata, očito se može uočiti u embrionalnom stadiju. Vrećasti opistozom je po pravilu nesegmentiran i na krajnjem dijelu nosi paučinaste bradavice. Izuzetak su lifiziomorfe kod kojih je optizoma segmentirana.Prozoma u suštini služi za kretanje, uzimanje hrane i ležište za centralni nervni sistem. Opistozoma obavlja bitne vegetativne funkcije kao varenje, disanje, cirkulaciju, ekskreciju, reprodukciju kao i produkciju i izlučivanje paučine. Pauci su prije 450 milijuna godina (u devonu) izašli iz mora na kopno te su tako postali prve kopnene životinje koje su koristile atmosferski kisik za disanje. Tijelo im se dijeli na prednji dio (prosoma) i stražnji dio (opistosoma). Imaju četiri para nogu te jedan par kliješta (helicera).