Digitalne mape, navigacija i pomoć pri vožnji u urbanim sredinama

Uvod

Doba u kojem živimo svi nazivaju informatičko doba. Taj naziv nije slučajno odabran nego vjerno oslikava stanje i život današnjice. Informatizaciji i kompjuterizaciji nije imun ni sam saobraćajni sistem niti cestovni saobraćaj kao jedna grana saobraćaja ili jedan podsistemsaobraćajnog sistema. Bitna stvar kojoj se poklanja sve više pažnje, a diktira je razvoj iminijaturizacija tehnologije te zahtjevi tržišta, jeste navigacija. Oduvijek, kako je u samoj prirodi čovjeka, tražio se način da sam čovjek spozna šta ga to čeka na kraju bilo kojeg puta, kakoživotnog tako i samog putovanja te je čovjek oduvijek razvijao karte i bavio se kartografijomspoznajuči tako važnost same predstave prostora i njegovog položaja u istom. Mape, odnosno karte su upravo prikaz terena onakvim kakav jest te je mape koristio kao polazne osnove za sve važnije odluke i poduhvate. Sa informatizacijom kompletnog društva došla je i digitalizacija mapa. Sve manje se može vidjeti klasične auto karte dok sve više vidimo putnih računala koječovjeka usmjeravaju ka željenom smijeru. Tema ovog seminarskog rada jeste Digitalne mape inavigacija i pomoć pri vožnji u urbanim sredinama na primjeru gradskog saobraćaja. Sa informatizacijom polako se potisnula „navigacija na licu mjesta“ gdje su vozači, pogotovu unepoznatim urbanim područijma tražili pomoć lokalnih prolaznika a sve više se uvodi precizna navigacija. Iz ovog razloga, ova problematika je veoma značajna ne samo u oblasti cestovnog saobraćaja nego u svim vidovima saobraćaja kao i nekim drugim oblastima (projekt „RatnikBudućnosti“ koristi navigaciju i digitalne mape kao pomoć u urbanim ratnim zonama).Obrađujući problematiku vezanu za ovu temu, mogu da napomenem da
postoji mnogo dokumenata na ovu temu ali takođe važno je napomenuti da princip digitalnih mapa i elektronskenavigacije nije zasutpljen u našoj zemlji,bar ne u onoj mjeri u kojoj bi trebao biti. Obrađujućitemu, akcent če biti stavlje na digitalne mape kao dio GIS-a (Geografski InformacioniSistem),princip na kome rade digitalne mape te sistem i principe navigacije pomoć digitalnih mapa.Takođe, pored ovoga bit će obrađeni neki principi koji se koriste u sredstvima gradskog saobraćaja u vidu pomoći koje GIS pruža vozaču.
Digitalne mape i navigacija

U ovom dijelu seminarskog rada bit će najviše govora, kao što se da zaključiti iz naslova poglavlja, o digitalnim mapama, kao dio sistema GIS-a, načinima njihovog funkcionisanja, primjenu operacionih istraživanja u digitalnim mapama kao i neke od solucija koje se danas javljaju na tržištu od različitih proizvođača.
Pored priče o digitalnim mapa, pokušat ču daobradim i sam pojam navigacije, principe koje se danas koriste te neki od uređaja koji pomažu unavigaciji u cestovnom saobraćaju. Prije nego što počnem obrađivati same digitalne mape, neophodno je objasniti neke pojmove kojisu ključni za razumjevanje digitalnih mapa i principa navigacije. Jedan od tih pojmova je i GIS, kao nadsistem za sistem digitalnih mapa. Geografski informacijski sistem je po općoj definiciji integrirani sistem sklopova, računarskih alata, korisničke programske podrške, a u svrhu sakupljanja, organiziranja, rukovanja, analize, modeliranja i prikaza prostornih podataka s ciljem rješavanja složenih problema analize i planiranja. Postoji još definicija koje obrađuju GIS alitema ovog rada nije GIS pa radi toga, više definicija o GIS-u nije potrebno. Ono što je bitno vezano za GIS a da se tiče digitalnih mapa jeste to da je GIS sistem pomoću kojeg se u prostoru prikazuje tražena lokacija.
U sam sistem se ubacuju podatci o geografskoj širini, dužini i visinina kojoj se nalazi uređaj koji traži poziciju i ista mu se dostavlja preko bežične veze sa satelitom. Najčešče se pozicioniranje vrši pomoču GPS sistema (Global Positioning System). Sam problem pozicioniranja vezan je za određivanje koordinata jednog ili više položaja bilo mirujučeg tijela
bilo tijela u pokretu te je isti neodvojiv od pojma navigacije. Pod pojmom navigacije podrazumijevamo održavanje zadanog smjera gibanja preko trenutačno određivanja položaja nekog objekta tj.određivanje trajektorije gibanja nekog vozila. Uz ovaj pojam važno je dodatii pojam urbane sredine koja se može definisati kao urbana sredina ili gradska sredina je kompaktno izgrađeno naseljeno područje sa velikom gustinom naseljenosti u odnosu na okolno područje. Većina stanovništva u urbanoj sredini se bavi sekundarnim i tercijarnim delatnostima. Urbane sredine mogu biti gradovi, konurbacije, megalopolisi, ali ne i sela ili zaseoci koji pripadaju ruralnoj sredini.

Digitalne mape

Nakon što su date definicije i objašnjenja svih relevantnih pojmova vezanih za digitalne mape inavigaciju, u idučem dijelu bit će govora o kreiranju digitalnih mapa. Digitalne mape ne predstavljaju ništa drugo nego skup binarnih zapisa koje računar prikuplja i prikazuje kao virtuelnu sliku terena kakav je on u stvarnosti. Postoje više vidova kreiranja digitalnih mapa i tim poslom se bavi dio nauke koji se zove digitalna kartografija. Njena primarna funkcija jesteproizvodnja i kreacija mapa koje če pružiti tačne podatke i vijeran prikaz aktuelnog stanja naterenu sa prikazom glavnih putnih komunikacija te neke druge tačke od interesa (POI). Današnja digitalna kartografija u kombinaciji sa drugim naučnim disciplinama kao što je operacionaistraživanja i informatika omogućuje kreiranje ruta kretanja vozila te određivanje udaljenostiizmeđu dvije tačke pri čemu se računa udaljenost s obzirom na vrijeme putovanja i pređenukilometražu a ne puku udaljenost zračnom linijom. Digitalne mape se danas koriste manje više usvim ozbiljnijim aplikacijama i poslovima. Digitalne mape cijele zemaljske kugle možemo pronači u softveru koji se zove Google Earth, u raznim drugim softverskim programima kao i več ugrađene u memoriju različitih navigacionih uređaja. Ipak, „glavni korisnik“ ovih mapa jeste GPS sistem koji sa razvojem mobilnih informatičkih uređaja omogućuje jednostavnije korištenje ovih tehnologija. Osnovna prednost ove tehnologije u odnosu na tradicionalne papirne karte jeste mogućnost konstantnog osvježavanja podataka gdje se unose sve promjene terena kao iselektivni prikaz objekata, u zavisnosti od želje korisnika dok se kod tradicionalnih mapa ovaj princip zasnivao na izradi potpuno nove karte. Takođe, digitalne mape su u stanju da pokrivajuvelika područija sa malim zauzimanjem memorije dok papirne karte prikazuju samo uskoodređeno područije koje nije moguće ni približiti niti sagledati širu sliku što je sa digitalnim mapama moguće.
Danas postoje standardna tri prikaza a to su digitalna mapa, satelitski snimak i hibrid ( kobinacija digitalne mape i satelitskog snimka). Razlika je između prikaza terena i detalja terena. Današnje digitalnemape omogućavaju da se kreiraju tačke od interesa (npr. kulturno- historijski spomenici, važnijamjesta u nekom gradu itd.). Digitalne mape se oslanjanju na veliku količinu informacija prilikom prikaza terena jer se sve digitalne mape zasnivaju na kombinaciji satelitskih snimaka i informacija na nivou ulice (nazivi ulice,važnijih objekata i sl.). U cilju održavanja mapa korisnihi vjerodostojnih, svi proizvođači digitalnih mapa su omogućili osvježavanje mapa podatcima gdje se unose promjene koje su nastale u prostoru. Kao što postoje različite firme koje se bave digitalnom kartografijom i izradom digitalnih mapa, osnova ideja vodilja svih jeste prikaz glavnih putnih saobraćajnica koje če omogučiti vozaču jedno neponovljivo životno iskustvo.
Digitalne mape upravo i jesu kreirane da se podrži navigacija i prikaz ceste. „Pored toga što