background image

UNIVERZITET ZA POSLOVNI INŽENJERING I 

MENADŽMENT BANJA LUKA 

 

 
 
 
 

Seminarski rad: 

 

MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 

 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Mentor: 

Student: 

Prof. dr Mirjana Radaković                                        Maja Ćetojević RN-1-494/24  

 
 
 

 

Banja Luka, decembar, 2024. 

 

 

APSTRAKT 

 

 

Makroekonomska  ravnoteža  predstavlja  osnovu  stabilnog  ekonomskog  sistema, 

obuhvatajući uravnoteženost tržišta dobara i usluga, tržišta rada i tržišta novca. Ovaj rad analizira 

ključne elemente koji utiču na agregatnu potražnju (AD) i agregatnu ponudu (AS), kao i njihovu 

ulogu  u  postizanju  ravnoteže.  Poseban  akcenat  stavljen  je  na  modele  multiplikatora  i  njihov 

značaj u fiskalnoj i monetarnoj politici. Kroz razmatranje izazova poput inflacije, nezaposlenosti 

i  globalnih  šokova,  rad  pruža  uvid  u  složenost  postizanja  makroekonomske  stabilnosti. 

 

Ključne  riječi:

  makroekonomska  ravnoteža,  agregatna  potražnja,  agregatna  ponuda, 

multiplikator, fiskalna politika.

background image

 

 

SADRŽAJ 

 

UVOD .................................................................................................................................. 1 

1.

 

MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ................................................................... 2 

1.1.

 

Definicija i značaj makroekonomske ravnoteže ................................................. 2 

1.2.

 

Agregatna potražnja (AD) ................................................................................... 3 

1.3.

 

Agregatna ponuda (AS) ....................................................................................... 5 

1.4.

 

Vrste makroekonomske ravnoteže ....................................................................... 6 

1.4.1.

 

Tržište dobara i usluga ....................................................................................... 6 

1.4.2.

 

Tržište rada ........................................................................................................ 7 

1.4.3.

 

Tržište novca ...................................................................................................... 8 

1.4.4.

 

Međuzavisnost tržišta ......................................................................................... 8 

2.

 

USPOSTAVLJANJE MAKROEKONOMSKE RAVNOTEŽE ................................ 9 

2.1.

 

Monetarna politika .............................................................................................. 9 

2.2.

 

Fiskalna politika .................................................................................................. 9 

2.3.

 

Regulacija tržišta ................................................................................................. 9 

2.4.

 

Vanjska trgovina i valutna politika ................................................................... 10 

2.5.

 

Strukturne reforme............................................................................................ 10 

2.6.

 

Izazovi u uspostavljanju makroekonomske ravnoteže ..................................... 10 

3.

 

MODEL MULTIPLIKATORA ................................................................................ 12 

3.1.

 

Osnovni model multiplikatora........................................................................... 12 

3.2.

 

Multiplikator investicija .................................................................................... 13 

3.3.

 

Fiskalni multiplikator ........................................................................................ 14 

 

 

3.4.

 

Multiplikator potrošnje ..................................................................................... 15 

3.5.

 

Ograničenja modela multiplikatora .................................................................. 16 

3.6.

 

Faktori koji utiču na veličinu multiplikatora ................................................... 17 

3.7.

 

Primjena modela multiplikatora u makroekonomiji ....................................... 18 

ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 19 

LITERATURA .................................................................................................................. 20 

POPIS SLIKA ................................................................................................................... 21

 

background image

 

1.

 

MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 

 

Makroekonomska  ravnoteža  podrazumijeva  stanje  u  kojem  su  tržište  dobara,  rada  i 

novca  istovremeno  u  ravnoteži,  omogućavajući  stabilnost  inflacije,  kamatnih  stopa  i 

zaposlenosti.  

 

 

1.1.

 

Definicija i značaj makroekonomske ravnoteže 

 
 

Makroekonomska ravnoteža se odnosi na stanje u kojem su ukupna agregatna ponuda 

(AS) i agregatna potražnja (AD) uravnotežene na tržištu, što znači da je količina dobara i usluga 

koju proizvođači nude jednaka količini koju potrošači, firme, vlada i inostranstvo žele kupiti. 

U  tom  trenutku,  ekonomija  je  u  stanju  stabilnosti  bez  naglih  promjena  u  nivou  cijena  ili 

proizvodnje. Ekonomija funkcioniše u optimalnom okruženju sa niskom inflacijom, stabilnom 

zaposlenošću i održivim ekonomskim rastom. Ravnoteža između agregatne ponude i potražnje, 

kao  i  stabilnost  tržišta  rada  i  novca,  ključna  su  za  održavanje  makroekonomske  ravnoteže. 

(Pušara, Paspalj, 2013). 

Ukupna vrijednost svih roba i usluga proizvedenih u toku jedne godine u jednoj zemlji 

nazivaju se jednim imenom - društveni proizvod. Na jednoj strani, društveni proizvod iskazuje 

sposobnost zemlje da proizvede i ponudi cijelu količinu roba i usluga (agregatna ponuda) dok, 

na drugoj strani, on pokazuje spremnost nacionalne privrede zemlje da kupi ove robe i usluge 

(agregatna potražnja).  

Savršen sklad je dovoljna agregatna potražnja za proizvodima i uslugama tako da bi se 

u  potpunosti  koristili  raspoloživi  proizvodni  kapaciteti.  Ukoliko  se  to  ostvari,  tada  postoje 

uslovi za punu zaposlenost. U suprotnom, proizvodni kapaciteti se ne koriste u  potpunosti  i 

javlja se nezaposlenost radne snage.  

Može se desiti da je agregatna potražnja veća od agregatne ponude, da kupci traže više 

robe i usluga nego što nacionalna privreda može da proizvede, tada je agregatna potražnja veća 

od agregatne ponude.  

 

Ukoliko su prodajne cijene administrativno regulisane na tržištu dolazi do nestašica robe, 

Želiš da pročitaš svih 26 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti