background image

                 

FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU 

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

Menadžment istraživanja i razvoja

METODOLOGIJA NAUČNOG ISTRAŽIVANJA

STUDENT: 

              

MENTOR:

Dmitar Đukić                                  Doc. Dr Jasminka Medić

background image

        

Banja Luka, 2024 god.

Page 3 is redacted
background image

18

UVOD

Ukoliko postoji makar jedna civilizacijska univerzalija ljudskog roda, onda je to 

svakako traganje za 

istinom

. Pri tom, nije jasno otkud potreba za 

saznanjem

Da li je ta potreba imanentno ugrađena u ljudsku prirodu, da li je ona rezultat 

’’dokolice’’, kako to filozofi kažu, ili je pak proizvod potrebe ljudskog roda da 

uspješnije   i   efikasnije   unapređuje   svijet   oko   sebe?   Već   na   ovom   mjestu 

opredijelite li se za jedan od tri ponuđena odgovora, nužno usvajate određene 

teorijske   premise.   Ukoliko   se   složite   sa   prvim   odgovorom,   pristalica   ste 

ontološko-antropološkog pristupa, ukoliko vam je drugi bliži, pripadate socio-

kulturnom   konstruktivizmu,   a   ako   vam   je   treći   najsmisleniji,   onda   ste 

opredijeljeni   utilitarista   (pristalica   pragmatizma).   Bilo   kako   bilo,   jednom 

prihvaćen stav, istovremeno podrazumijeva prihvatanje čitavog niza premisa, 

koji određuje našu percepciju. Drugim riječima, nema načina da patikularno 

prihvatite određene teorijske stavove, a da pri tom odbacite sve one druge 

stavove   koji   iz   ovoga   nužno   proizilaze.   No,   obzirom   da   su   sva   tri   gore 

definisana stava, naučno nedokaziva, jedino što može da vas opredijeli za 

jedan od njih jeste 

vjera

, ili drugim riječima, iste (stavove) ne možemo dokazati 

na   racionalan   i   naučno   opravdan   način,   već   je   istina   sadržana   u   ovim 

stavovima   u   osnovi  

religijska   istina.  

Problem   nastaje   onog   trenutka,   ako 

preispitujući sebe, ustvrdite da Vi niste religiozna osoba, i eto paradoksa! Šta 

onda znamo na samom početku ovog opusa? Prvo, od teorijskih premise zavisi 

naš budući stav o određenim pitanjima, ili drugim riječima, prije nego se 

opredijelimo za neki stav veoma je važno da preispitamo sve posljedice koje 

nužno iz ovoga stava proizilaze, i drugo, postoji nešto što se zove  

religijska 

istina 

i nešto što možemo zvati 

naučnom istinom

, i treče, religijska istina nije 

isto što i naučna istina, ili se makar nadamo da je tako. Naš predmet, doista, 

jeste  

naučna istina

. Mi ćemo se, dakle, baviti problem otkrivanja naučnih 

istina, iliti, na ovom kursu ćemo naučiti, kako da dođemo do saznanja koje 

background image

18

ispunjava sve uslove da ima karakter 

naučnog saznanja

.

 Međutim, ako želimo 

da dostignemo naučno saznanje o predmetu saznavanja, opet nužno i mimo 

naše volje, moramo prihvatiti osnovne principe, i sve ono što iz ovih principa 

proizilazi. Drugim riječima, da bi bismo dosegli saznanje koje se može nazvati 

naučnim

, mi moramo prihvatiti određene načine dolaska do ovog saznanja, a 

ovi   načini   se   jednim   imenom   zovu  

naučni   metod

.   Dakle,  

pod   naučnim 

metodom

 

podrazumijevamo primjenu niza principa, pravila i procedura   koji 

omogućuju

 

osvajanje naučnih saznanja.

1. NAUČNI METOD

Za početak, ’’naučni metod’’ je kratko ime za opšti recept kojim se najefikasnije 

obavlja svako istraživanje. Ili, istraživanje je put u nepoznato, a naučni metod 

je ono što nam omogućava da tamo najbrže stignemo.

Istraživanje  je  put  u  nepoznato,  jer  kada  bi  nam  to  nešto,  što  predstavlja 

predmet istraživanja, već bilo 

zadovoljavaju

ć

poznato, ne bi ni bilo potrebe da 

ga istražujemo. Cilj istraživanja je ustvari da se predmet istraživanja iz oblasti 

nepoznatog prebaci u oblast poznatog. Taj put u nepoznato i jeste ono zbog 

čega je svako istraživanje uzbudljivo, i ono zbog čega je to jedna od najljepših i 

najizazovnijih   čovjekovih   djelatnosti.   Pošto   je   ’’nauka’’   između   ostalog   i 

zajedničko ime za sve ono što nam je o prirodi poznato, to i metod kojim se 

najefikasnije   obavljaju   istraživanja   ima   atribut   ’’naučni’’.   Druga   moguća 

definicija   nauke   glasi   da   je   to   sveukupna   aktivnost   one   racionalne   strane 

čovjekove ličnosti koja je usredsređena na stalno smanjenje njegovih grešaka u 

poimanju prirode, pa zatim i sâm sistem znanja i vještina koji iz te aktivnosti 

proističe. Naučni metod je otud i zajedničko ime za način na koji se naš sistem 

znanja o svijetu razvija i napreduje. Stalnost te aktivnosti govori nam da se 

Page 6 is redacted