“Internet of things” kroz “cloud computing”

Internet stvari (engl. Internet of Things, kratica IoT) povezuje objekte iz okoline u globalnu mrežu temeljenu na protokolu IP, a takva mreža čini preduslov za razvoj pametne okoline velikih razmjera (engl. smart environment). Nakon izoliranog razvoja pojedinih područja tehničkih nauke samostalno, npr. tehnologije povezivanja uređaja u pokretu, bežične senzorske mreže, obrada velikih količina podataka, dodavanjem posredničkog programskog sloja ostvaruje se koncept Interneta objekata.

Suradnja nekad nezavisnih tehnologija i platformi otvara mogućnost ostvarivanja naprednih usluga bez potrebe za posjedovanjem specijaliziranih znanja svakoj tehnologiji koja se koristi za ostvarivanje usluge. Primene usluga u području IoT su raznolike, od korisničkih aplikacija koje će pružati dodanu vrijednost samo korisniku koji ih je definirao (primerice odabir najpovoljnije rute putovanja) do cjelokupnih grana nauke kojima je omogućeno pojednostavljeno dijeljenje

ograničenih resursa (primerice promatranje prirodnih pojava pomoću mreže senzora i drugih).

Potvrda da koncept IoT ima sve veći utjecaj na tržištu je vidljiv iz broja povezanih ureĐaja. Broj ureĐaja povezanih u IP-baziranu mrežu 2003. godine bio je 500 milijuna, dok je 2010. godine taj broj procijenjen na 12,5 milijardi, čime je broj povezanih uređaja premašio broj stanovnika na Zemlji.

Predviđa se da će se broj od 25 milijardi povezanih uređaja dosegnuti već 2015. godine, a do 2020. bi se trebao popeti na 50 milijardi uređaja. Ako se u razmatranju promatraju samo korisnici koji koriste Internet, 2010. godine takvih korisnika je bilo 2 milijarde čime dolazimo da u prosjeku svakom korisniku pripada šest umreženih uređaja. Brzi rast broja uređaja spojenih na Internet je vidljiv u veličini globalnog tržišta senzora koje je u 2010. godini iznosilo 56,3 milijarde američkih dolara, a za 2016. godinu je procjena 91,5 milijardi američkih dolara što čini procenat od 7,8% godišnjeg rasta .

Senzor ili pretvornik je uređaj koji meri fizikalnu veličinu (na primer temperature, vlažnosti vazduha, vazduha, broj okretaja motora) i pretvara ju u signal pogodan za daljnju obradu (najčešće u električni signal). Osim širenja infrastrukture i broja korisnika Internet objekata, u prilog razvoju IoT-a idu i brojke koje govore o očekivanjima koristi od IoT-a u malim i srednjim poduzećima. Istraživanja pokazuju da su velika očekivanja od IoT-a u pogledu smanjenja troškova poduzeća ili brži povrat sredstava uloženih u razvoj. Usluge u kojima očekuju najveće koristi su praćenje i identifikacija objekata te promet i logistika.