Strukturno istraživanje inkluzionih kompleksa β-ciklodekstrina
UNIVERZITET U NOVOM SADU
PRIRODNO-MATEMATI
Č
KI
FAKULTET
DEPARTMAN ZA FIZIKU
Strukturno istraživanje inkluzionih kompleksa
β
-ciklodekstrina
- diplomski rad -
Mentor: dr Agneš Kapor
Kandidat:
Jelena
Kneževi
ć
Novi Sad, 2006.
SADRŽAJ
1. Uvod
1
2. Inkluzioni kompleksi
2
2.1. Uvod
2
2.2. Primena
3
2.3.Dobijanje inkluzionih kompleksa
3
3. Ciklodekstrini
5
4. Atenolol
8
5. Eksperimentalni deo
10
5.1. Sinteza
10
5.2. Rendgenska analiza praha
10
5.2.1. Pretraživanje baza podataka PDF
11
5.2.2. Programi za analizu difraktograma
12
5.2.3. Analiza difraktograma
14
5.2.3.1. Prva grupa jedinjenja
14
5.2.3.2. Druga grupa jedinjenja
21
5.3. Diferencijalna skening kalorimetrija
24
5.3.1. Eksperimentalni rezultati
26
5.3.1.1. Prva grupa jedinjenja
26
5.3.1.2. Druga grupa jedinjenja
29
6. Zaklju
č
ak
32
Literatura
33

Strukturno istraživanje inkluzionih kompleksa
β
-ciklodekstrina
2. INKLUZIONI KOMPLEKSI
2.1. UVOD
Inkluzioni kompleksi su klasa molekulskih kompleksa u kojima
makromolekuli ili grupa molekula obuhvataju druge molekule bez formiranja
kovalentne ili jonske veze izme
đ
u njih [2]. Komponente inkluzionih kompleksa
su molekuli doma
ć
ina i molekuli gosta. Molekuli doma
ć
ina formiraju mrežastu
strukturu sa šupljinama koje su dovoljno velike da prime molekule gosta.
Molekuli doma
ć
ina mogu biti makromolekuli kao što su ciklodekstrini ili
ansambli malih molekula koji formiraju mrežu povezivanjem jonskom ili
vodoni
č
nom vezom. U nekim slu
č
ajevima su doma
ć
ini kovalentno povezani
sa dovoljno velikim šupljinama da prime gosta (slika 2.1.). U drugim
slu
č
ajevima inkluzioni kompleks može biti formiran samo zato što molekuli
doma
ć
ina ne mogu da postignu efikasno pakovanje preko Van der Valsovih
sila u odsustvu molekula gosta. Nastajanje inkluzionih kompleksa zavisi od
veli
č
ine i oblika molekula gosta i od dimenzija šupljina koje formiraju molekuli
doma
ć
ina.
Slika 2.1.
Primer molekula sa dovoljno velikom šupljinom
2
Strukturno istraživanje inkluzionih kompleksa
β
-ciklodekstrina
2.2. PRIMENA
Inkluzioni kompleksi imaju veliku primenu u farmaceutskoj industriji [1].
Prednost ovih kompleksa u izradi lekova je u slede
ć
em:
•
pove
ć
anje ili smanjenje rastvorljivosti i brzine rastvaranja
kompleksa u odnosu na
č
istu supstancu
•
bolja biološka raspoloživost leka
•
produžen vek trajanja leka
•
smanjenje
neprijatnog
mirisa i ukusa leka
•
smanjenje
sporednih
efekata
leka zbog manjih unetih koli
č
ina u
organizam
U izradi lekova u obliku inkluzionih kompleksa, u novije vreme su i
primeni kompleksi aktivnih supstanci i ciklodekstrina, pri
č
emu su osobine
aktivnih supstanci slede
ć
e:
•
slabo su rastvorljive pa je i njihova biološka raspoloživost mala
•
vreme postizanja efektivnog nivoa u krvi je dugo
•
zbog male rastvorljivosti se ne mogu pripremiti vodeni rastvori
za injekcije
•
pogodnije su za izradu leka u formi praha ili tableta
•
kao
č
iste u formi leka su hemijski i fizi
č
ki nestabilne u odnosu na
kompleks.
•
nisu homogene po sadržaju ili masi
•
imaju neprijatan miris ili ukus
2.3. DOBIJANJE INKLUZIONIH KOMPLEKSA
Dobijanje te
č
nih kompleksa.
Izrada kompleksa u rastvoru se
dobija dodavanjem pove
ć
ane koli
č
ine komponente gosta u vodeni rastvor
komponente doma
ć
ina. Dobijena suspenzija se uravnotežava (oko sedam
dana na odre
đ
enoj temperaturi), zatim se filtrira ili centrifugira da se formira
bistar rastvor kompleksa gost-doma
ć
in.
3

Strukturno istraživanje inkluzionih kompleksa
β
-ciklodekstrina
3. CIKLODEKSTRINI
Ciklodekstrini su otkriveni krajem 19. veka, a njihova struktura u prvoj
polovini 20. veka. To su prirodna jedinjenja sa velikim mogu
ć
nostima primene
u farmaceutskoj industriji.
Ciklodekstrini
su
makrocikli
č
ni oligosaharidi. U istraživanjima
inkluzionih kompleksa naj
č
eš
ć
e su koriš
ć
eni
α
,
β
i
γ
ciklodekstrini koji se
sastoje od 6, 7, i 8 glukopiranoznih jedinica respektivno. Karakterišu se
prstenastom strukturom koja rezultira postojanjem šupljina. Kako raste broj
glukopiranoznih jedinica, raste i dijametar prstena i šupljine unutar njega (slika
3.1.).
Slika 3.1.
Tipovi ciklodekstrina
Izgled ciklodekstrina podse
ć
a na zarubljenu kupu. Oni sadrže
hidroksilne grupe OH-2, OH-3 i OH-6 [9]. Sekundarne hidroksilne grupe( OH-
2 i OH-3) su na široj, a primarne ( OH-6) na užoj strani cilindri
č
nog molekula
(slika 3.2.). Jaka vodoni
č
na veza postoji izme
đ
u OH-2 i OH-3 grupe, pri
č
emu
se OH-3 grupa ponaša kao donor protona. Odnos ja
č
ina vodoni
č
nih veza kod
ciklodekstrina je slede
ć
i:
α
-CD <
β
-CD <
γ
-CD. OH-6 grupe tako
đ
e mogu da
se povezuju vodoni
č
nim vezama sa donje strane molekula, ali su ove veze
destabilizovane dipolarnim efektima, lako se raspadaju u vodi i obi
č
no ih
nema u kristalima ciklodekstrina.
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti