Fiziološke smernice za fizičku aktivnost kod osoba sa kardiovaskularnim bolestima

Fiziološke smernice za fizičku aktivnost kod osoba sa kardiovaskularnim bolestima
Uvod

Bolesti srca i krvnih sudova su vodeći uzročnici smrtnosti oba pola, te se nameću mnogobrojna pitanja u vezi sa ovim problemom – kako poboljšati zdravlje ljudi, kako organizovati prevenciju, kako postupati kada je bolest već nastupila, koji faktori dobrinose oboljevanju, kako ublažiti simptome bolesti itd.  Kada se govori konkretno o prevenciji, danas se zna da pravilna ishrana i umerena fizička aktivnost, smanjenje gojaznosti, kao i prestanak pušenja, konzumiranja alkohola i upotrebe psihoaktivnih supstanci, značajno doprinose smanjenju nastanka kradiovaskularnih bolesti ili bar ublažavanju simptoma već nastalog oboljenja. S obzirom na navedeni problem, u ovom radu biće ukratko reči o anatomiji srca, fiziologiji srca, krvnim sudovima, kao i o stresu, značajnom pojmu kada je reč o kardiovaskularnim bolestima. Potom, akcenat će biti stavljen na neke česte kardiovaskularne boleti, naročito sa aspekta fizičke aktivnosti, budući da je fizička aktivnost izuzetno značajna kada je u pitanju ovaj globalni problem savremenog društva koji neizostavno nameće brz, nezdrav tempo života. Biće uzeta u obzir i ograničenja fizičke aktivnosti kod osoba sa kardiovaskularnim bolestima.

Anatomija srca

Srce je šuplji mišićni organ, oblika nepravilne trostrane piramide i smešteno je u srednjem delu donjeg sredogruđa. Prihvata krv venskim sudovima, nakon čega je istiskuje u arterijski sistem i na taj način omogućava stalni protok krvi kroz cirkulacioni sistem i normalnu razmenu materija u tkivima. Težina srca je obično od 300 do 500 grama i prosečno je veličine stisnute pesnice. Desna venska i leva arterijska polovina čine srce. Svaka polovina ima dve pretkomore i dve komore, međusobno odvojene zidom, odnosno septumom koji sprečava mešanje leve i desne polovine srca. Interventrikularni septum deli desnu i levu komoru, a interatrijalni septum desnu i levu pretkomoru. Pretkomore i komore na desnoj strani nose naziv desno srce, a pretkomore i komore na desnoj strani levo srce.

Gornja šuplja vena i donja šuplja vena se ulivaju u desnu pretkomoru. Koronarni sinus  se uliva ispred i ispod ušća donje šuplje vene. Zid desne srčane pretkomore je najvećim delom gladak i ravan, izuzev u prednjem izdvojenom delu koji se naziva desna aurikula. Desna komora je oblika trostrane piramide čija je baza okrenuta pozadi (videti sliku 1). Na njoj se nalaze desni pretkomorno-komorni otvor (povezuje desnu pretkomoru i desnu komoru) i otvor plućnog arterijskog stabla. Zidovi desne srčane komore su neravni i sa njih polaze tri mišića – papilarni mišići. Od otvora plućnog arterijskog stabla polazi plućno arterijsko stablo koje odvodi krv u desno i levo plućno krilo. Tri mala zalistaka polumesečastog oblika otvaranjem i zatvaranjem regulišu oticanje krvi iz desne komore. Leva srčana pretkomora je manja od desne srčane pretkomore. Pluće vene se ulivaju na njenom zadnjem zidu. Leva srčana komora je najveća srčana šupljina i ima oblik spljoštene kupe (videti sliku 1). Na njoj se vide levi pretkomorno-komorni otvor (povezuje levu srčanu pretkomoru i levu srčanu komoru) i otvor aorte koji zatvara zalistak aorte koja se sastoji iz tri mala polumesečasta zalistaka (reguliše se oticanje krvi iz leve srčane komore u aortu).