Odlomak

Henri Ford – Ford motors

1.Uvod

Preduzetništvo je proces kod kojeg pojedinci koriste priliku bez obzira na trenutno finansijsko stanje.  Osnova preduzetničkog ponašanja je prepoznavanje prilike i pretvaranje korisnih ideja u praksu. Posao koji je nastao na osnovu preduzetničkog ponašanja može biti ostvaren bilo pojedinačno bilo grupno i obično zahteva kreativnost, motiv i volju za rizikovanjem.
Preduzetništvo je način razmišljanja, odnosno proces stvaranja i razvijanja ekonomskih aktivnosti kombiniranjem rizika, kreativnosti i/ili inovativnosti uz pouzdanu upravljačku strukturu unutar nove ili postojeće organizacije.
Preduzetništvo je spremnost pojedinca ili više partnera da uz određeno ulaganje kapitala i preuzimanje rizika zbog neizvesnosti uđe u poslovni pothvat sa ciljem stvaranja profita. To je način gospodarskog delovanja u kojem poduzetnik odlučuje šta, kako i za koga stvoriti i na tržištu realizovati ulazeći u preduzetnički pothvat na svoj trošak i rizik s ciljem sticanja dobiti.
Dobit preduzetništva je u nemiru, stalnom traženju novih ideja, maštovitosti u pronalaženju novih mogućnosti u poslovanju, pouzdanoj intuiciji i proceni te veštine i borbenosti.
Uslovi za razvoj preduzetništva :

  •     Postojanje privatnog vlasništva
  •     Slobodna sredstva
  •     Tržište
  •     Konkurencija

2. Henry Ford

Henry Ford rođen je 30. jula 1863. godine na uspešnoj porodičnoj farmi u Springvels Aunšipu, koji je danas deo grada Dearborna u Mičigenu, gde se trenutno nalazi sedište firme koju je osnovao. Njegovi roditelji, Viliam i Mary Ford, bili su imigranti iz okoline grada Korka u južnoj Irskoj, a Henri je bio najstariji od šestoro njihove dece.
Već kao dete bio je strastveni mehaničar. Uvek je umesto poslova na farmi radio na nekim mašinama u očevoj radionici. Kad mu je bilo 13 godina prvi put je video parnu mašinu sa sopstvenim pogonom. 1879. godine otišao je od kuće u okolinu Detroita kako bi se uvežbavao za mehaničara. 1882. godine vraća se u Dearborn kako bi radio na porodičnoj farmi i postaje stručnjak u upravljanju Vestinghauzovom kompaktnom parnom mašinom. 1891. godine postaje inženjer u `Edison Iluminating Company` i nakon promocije u glavnog inženjera 1893. godine imao je dovoljno novca da posveti pažnju svojim vlastitim eksperimentima na motorima s unutrašnjim sagorevanjem.
Već sa 17 godina zaposlio se u Detroit Dry Company, u kompaniji koja je proizvodila gvozdene brodove. Sa 28 godina, zaposlio se kao mehaničar u Detroit Illuminating Company a nešto kasnije postaje i vodeći inženjer. Radeći kao vodeći inženjer po prvi put dolazi na ideju o proizvodnji automobila i 1896. godine završava svoj prvi automobil. Nazvao ga je kvadrocikl (quadricycle). To je bilo veoma jednostavno vozilo koje je izgledalo kao dva spojena bicikla koje pokreće motor na benzin. Tri godine kasnije nešto poboljšanu verziju kvadrocikla prodaje i, uz određenu finansijsku pomoć, Henri Ford osniva svoju prvu firmu koju je nazvao Detroit Automobile Company.
Nakon osnivanja firme, poboljšana verzija njegovog automobila pobeđuje na najvećoj automobilskoj trci u Americi. Međutim, posle nešto više od godinu dana od osnivanja firme, dolazi do razilaženja sa finansijerima. Razlozi razilaženja bili su budući planovi firme. Naime, Henri Ford je hteo da usavršava svoj automobil, a finansijeri su se zalagali za serijsku i masovnu proizvodnju kvadrocikla. Godine 1901. Henri Ford je našao nove finansijere, te je osnovao novu firmu pod nazivom Henry Ford Company. I ovu firmu napušta već nakon četiri meseca, jer je ovog puta imao nameru da radi na daljem dizajniranju automobila za sportske trke. Kao deo sporazuma oko razilaženja, Henri Ford je dobio 900 dolara, prototip svog novog trkačkog automobila i saglasnost da firma neće više koristiti njegovo ime. Zanimljivo je da se obe Fordove firme i dalje bave proizvodnjom automobila. Druga je promenila ime u Cadillac Company, posle osam godina se udružila sa Buick-om i Oldsmobil-om, tako da je formiran General Motors Corporation.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari