Hirurške rane

Rane dakle predstavljaju otvorene povrede gdje je prekinut kontinuitet kože i potkožnog tkiva. Rane nastaju pod vanjskim utjecajem, djelovanjem mehaničke sile, oštre ili tupe.
Izgled i oblik rane zavise od predmeta, odnosno sredstva kojim je nanesena povreda. Pa tako prema izgledu razlikujemo: ubodna(vulnus punctum), posjekotina (vulnus scissum), razderotina (vulnus lacerum), nagnječenje (vulnus contusum), ustrijelna (vulnus sclopetarium), eksplozivne rane (vulnus explosivum), ugrizne (vulnus morsum), oguljotine (avulsio), ogrebotine (excoratio).
Na osnovu toga da li otvaraju tjelesnu šupljinu ili ne razlikujemo penetrantne i nepenetrantne povrede.
A na osnovu toga da li je povrijeđen trbušni zid razlikujemo perforantne i neperforantne rane. Prema vremenu nastanka rane dijelimo na hronične i akutne.
Po Carevu razlikujemo četiri faze zarastanja rana:
1. Eliminatio
2. Granulatio
3. Epitelisatio
4. Cikatrisatio
Razlikujemo dva tipa zarastanja rana: per primam intentionem i per secundam intentionem
Što se tiče zbrinjavanja rana razlikujemo zbrinjavanje rana u okviru prve pomoći, privremeno zbrinjavanje i trajno zbrinjavanje rana. Trajno zbrinjavanje ima za cilj da otvorenu ranu pretvori u zatvorenu, međutim za to moraju postojati i određeni uslovi:
3. Da od vremena nastanka nije prošlo više od 6-8 h;
4. Opsežnost razornog učinka.