SEMINARSKI  RAD

Tema: 

UVOD U OPERACIONA ISTRAŽIVANJA

Predmet: Operaciona istraživanja

Mentor:                                                               Student:

Prof.dr Borivoje Milošević                       Davor Božić И-35/2021

Beograd, januar 2025.

UVOD U OPERACIONA ISTRAŽIVANJA

JANUAR 2025

DAVOR BOŽIĆ И-35/2021

2

Sadržaj

Uvod

...........................................................................................................................................3

1.

ISTORIJSKI RAZVOJ OPERACIONIH 
ISTRAŽIVANJA..............................................4

1.1.

KARAKTERISTIKE OPERACIONIH 
ISTRAŽIVANJA.........................................5

1.2.

OBLAST PRIMJENE OPERACIONIH 
ISTRAŽIVANJA........................................6

1.3.

ETAPNI PRISTUP RJEŠAVANJA 
PROBLEMA.....................................................7

2.

Linearno programiranje...................................................................................................... 8

2.1.

Modeli linearnog programiranja..................................................................................9

3.

Grafička metoda................................................................................................................11

4.

Simpleks metoda...............................................................................................................12

5.

Dualni problem.................................................................................................................15

6.

Tehnika mrežnog planiranja..............................................................................................17

6.1.

CPM Metoda..............................................................................................................19

6.2.

PERT metoda.............................................................................................................19

6.3.

Elementi mrežnog dijagrama.....................................................................................21

6.4.

Oblici i osobenosti grafičkog predstavljanja.............................................................22

7.

Upravljanje zalihama........................................................................................................23

7.1.

Tražnja....................................................................................................................... 24

7.2.

Vreme isporuke..........................................................................................................25

7.3.

Sistemi praćenju i popunjavanja zaliha.....................................................................25

7.4.

Troškovni parametri.................................................................................................. 26

7.5.

ABC klasifikacija...................................................................................................... 27

Zaključak

................................................................................................................................28

Literatura

................................................................................................................................29

background image

UVOD U OPERACIONA ISTRAŽIVANJA

JANUAR 2025

DAVOR BOŽIĆ И-35/2021

4

statističara i stručnjaka iz oblasti koja se istražuje.

1.

ISTORIJSKI RAZVOJ OPERACIONIH ISTRAŽIVANJA

Operaciona istraživanja su nastala početkom četrdesetih godina u Velikoj Britaniji, formiranjem 
grupe istraživača, čiji je osnovni zadatak bio da primjenom postojećih i razvojem novih naučnih 
metoda i tehnika na kvantitativnim osnovama daju odgovore po pitanju najboljeg ili “dovoljno 
dobrog” funkcionisanja: tehničkih, organizacionih, ekonomskih i drugih sistema u postojećim 
uslovima. Potrebno je napomenuti da je to period početka II svetskog rata kada se Velika Britanija 
našla pred problemom odbrane od napada sa mora i iz vazduha. Obim proizvodnje i iskazane 
potrebe su bile u toj mjeri neusklađeni da je bilo nužno na takav način rasporediti oskudne resurse 
za pojedine ratne operacije, da ukupni efekti njihove upotrebe budu najpovoljniji. Pošto se 
problem protiv vazdušne odbrane nije mogao riješiti na zadovoljavajući način, britanski vojni 
organi su se obratili za pomoć naučnicima i stručnjacima, da analiziraju i daju prijedloge za 
ogranizovanje u vezi sa nekoliko vojnih problema, kao što su na primjer: izbor mjesta radarskim 
stanicama, upravljanje kretanjem vojnim konvojima, organizovanje operacija bombardovanja, 
protiv podmorničke zaštite i miniranja.
U toku rata, pri komandama armija Engleske i njihovih saveznika, SAD, Kanade i Francuske, 
formirana su odeljenja sastavljena od naučnika čiji je zadatak bio da rješavaju probleme vojne 
prirode. Ovi timovi naučnika bili su pridodati izvršnim vojnim organima zaduženim za izvođenje 
operacija. Njihov rad je postao poznat u Velikoj Britaniji kao „operaciono istraživanje“, a u SAD 
pod nizom različitih naziva kao: operaciona istraživanja (

operations research

), analiza operacija 

(

operations analysi

s), procjena operacije (

operations evaluation

), sistemska analiza (

systems 

analysis

), procjena sistema (

systems evalution

), i nauka o upravljanju (

menagement science

). 

Naziv operaciona istraživanja je bio i ostao najšire u upotrebi u SAD. Tako nastaju matematičke 
metode koje su danas poznate pod imenom 

Operaciona istraživanja

.

Nakon rata usijledio je period ubrzanog industrijskog razvoja velikog broja zemalja. Resursi 
proizvodnje su bili ograničeni, a istovremeno pojedini dijelovi velikih industrijskih giganata 
su postavljali najčešće međusobno konfliktne ciljeve. Logično je da su, u takvim uslovima 
privređivanja,  timovi  operacionih  istraživača  dobijali  sve  značajniju  ulogu  u  rješavanju 
nastalih problema, usklađivanju ciljeva, raspoređivanju oskudnih resursa u svim oblastima 
privrede i nadgradnje: industriji, poljoprivredi, trgovini, ostalim pratećim djelatnostima, 
državnoj upravi, itd. U privredno razvijenim zemljama veoma brzo su stvoreni uslovi, a zatim 
i interesovanje, za razvoj metoda operacionih istraživanja i njihovu primenu.
Džordž Dancig (

George Dantzig

) je još 1951. god. osmislio i predstavio naučnoj javnosti 

simpleks algoritam

, a u narednom periodu, tokom pedesetih godina, od strane istraživača 

razvijen je i predložen veliki broj novih metoda za rješavanje formulisanih problema. Do 
kraja   pedesetih,   određene   tehnike   linearnog   programiranja,   dinamičkog   programiranja, 
metoda optimizacije zaliha i teorije redova čekanja postale su standardne u primejni. Mnogi 
stručnjaci   smatraju   da   je   linearno   programiranje   jedan   od   najznačajnijih   alata   koji   su 
doprineli privrednom i društvenom razvoju XX veka.
Tih godina pojavljuje se i elektronski računar koji je suočio industrijski menadžment sa 
mogućnošću automatizacije. Čovjeka sve više zamjenjuju mašine,  jer su sposobnije da brzo i 
tačno obrađuju veliku količinu podataka. Računar je obezbjedio varnicu koja je započela ono 
što   se   ponekad   naziva   drugom   industrijskom   revolucijom.   U   cilju   eksploatacije   nove 
tehnologije kontrole, industrijski menadžment kompanija je počeo da se obraća naučnicima 
za pomoć, onako kao što su to činili vojni rukovodioci pre njih. Oni su apsorbovali naučnike i 
istraživače iz oblasti operacionih istraživanja koji su jedan za drugim prelazili iz vojske i 

UVOD U OPERACIONA ISTRAŽIVANJA

JANUAR 2025

DAVOR BOŽIĆ И-35/2021

5

podsticali akademske institucije da obrazuju još kadrova za rad u ovoj oblasti. U jednom 
periodu   bilo   je   bar   isto   toliko   stručnjaka   iz   ove   oblasti   u   akademskim,   državnim   i 
industrijskim organizacijama, koliko ih je bilo u vojnim. Udruženje operacionih istraživača 
Amerike osnovano je 1953. god., a ovaj primjer slede i drugi, tako da je 1973. god. osnovana 
Međunarodna federacija operacionih istraživača. Knjige i časopisi iz ove olasti počeli su se 
pojavljivati na velikom broju različitih jezika. Univerzitetski kursevi i nastavni programi za 
operaciono istraživanje počeli su se množiti u SAD i u drugim zemljama.
Brz razvoj računarske tehnike i softvera doprinjeo je unapređenju razvoja kvantitativnih 
metoda, uticajući istovremeno i na njihovu što širu primjenu. Praktična primena metoda 
operacionih istraživanja skoro uvek zahteva obavljanje velikog broja obimnih računskih 
operacija. Računarska tehnika pripada našoj sadašnjosti, a njihovi kapaciteti, zajedno sa 
razvijenim računarskim programima, pružaju mogućnost za obavljanje različitih aspekata 
podrške odlučivanju.

1.1.

KARAKTERISTIKE OPERACIONIH ISTRAŽIVANJA

Uopšteno se može reći da operaciona istraživanja obuhvataju skup kvantitativnih naučnih 
metoda, čiji je zadatak stvaranje realno kvantitativne podloge, koja će omogućiti prihvatanje i 
donošenje   optimalnih   privrednih   odluka.   Iz   ove   definicije   proizilaze   i   dve   osnovne 
karakteristike metoda operacionih iatraživanja, a to su:

upotreba matematičkih i statističkih modela i metoda za rešavanje problema, i

pomoću metoda i tehnika operacionih istraživanja pronalaze se optimalna rješenja 
posmatranih problema.

Iz osnovnih karakteristika operacionih istraživnja  proizilaze i druge karakteristike, koje su 
takve prirode da djeluju i kao potrebni uslovi, kao što su:

problem koji se jrešava mora se predstaviti pogodnim matematičkim modelom,

pri rešavanju problema potreban je timski rad stručnjaka iz raznih oblasti,

kvantitativno istraživanje problema zahtijeva brojne i pouzdane polazne podatke,

razvoj i uspješna primena metoda operacionih istraživanja podrazumjeva korišćenje 
elektronske računske tehnike.

background image

UVOD U OPERACIONA ISTRAŽIVANJA

JANUAR 2025

DAVOR BOŽIĆ И-35/2021

7

- Optimalno planiranje zaliha.

1.3.

ETAPNI PRISTUP RJEŠAVANJA PROBLEMA

Konkretno rješavanje određenog problema, korišćenjem metoda operacionih istraživanja, 
odvija se u nekoliko etapa:

-

Početna   etapa   je   izbor   i   definisanje   problema.   Na   osnovu   kvalitativne   analize 
problema specificiraju se uslovi koji određuju mogućnost i kvalitet rješenja problema 
kao i cilj rješavanja problema.

-

Izbor metode za rješavanje problema. U zavisnosti od vrste i prirode problema biramo 
odgovarajuće metode kojima ćemo problem riješiti.

-

Prikupljanje i obrada potrebnih polaznih podataka o problemu. Posebna pažnja mora 
se posvetiti pitanju pouzdanosti pripremljenih podataka.

-

Formiranje matematičkog modela. Na osnovu prikupljenih podataka i kvalitativne 
analize formira se pogodan matematički model koji služi za rješavanje problema. Na 
osnovu cilja problema rješavanja formira se funkcija cilja (funkcija kriterijuma) a 
ostali uslovi se kvantifikuju i čine sistem ograničenja.

-

Rešavanje problema pomoću modela i izabrane metode. U ovoj etapi se formirani 
matematički   model   rješava   korišćenjem   odgovarajuće   metode   i   algoritma   uz 
korišćenje elektronskog računara.

-

Analiza dobijenog optimalnog rješenje. Analiziraju se ekonomski efekti koje će 
obijezbediti dobijeno rješenje, analizira se stabilnost tog rješenja u odnosu na moguće 
promjene polaznih uslova, kao i uslovi i potrebne pripreme za realizaciju rješenja. Na 
osnovu   tih   analiza   pripremiće   se   potrebne   odluke   koje   će   obezbjediti   primjenu 
optimalnog rješenja.

1

1

 Dr Dejan Bogdanović,Dr Ivan Jovanović, OPERACIONA ISTRAŽIVANJA 1, Univerzitet u Beogradu, Tehnički 

fakultet u Boru,2019

Želiš da pročitaš svih 29 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti