Internet pravo

1    UVOD

Mi danas živimo u vremenu u kojem tehnologija igra glavnu ulogu. Smatra se da je zemlja razvijenija time što joj je veći stepen tehnološkog napretka. U ovaj tehnološki razvoj ubrajamo i razvoj računarske tehnologije, odnosno, razvoj Interneta.

U ovom seminarskom radu, u kratkim crtama će biti prikazano internet pravo, razvoj internet prava kroz historiju, općenito razvoj interneta, zaštita podataka i privatne svojine na internetu kao i autorskih prava.

Internet je globalna računarska mreža. Sam pojam internet znači mreža unutar mreže, ili internkonekcija izmedu više računara. Strukturno postoje male mreže koje se međusobno vezuju, i time čine ovu strukturu. Internet se sve više naziva globalnom mrežom informacija (velika internacionalna-globalna baza podataka). Količina informacija kojom serveri posjeduju je ogromna, i teško je procijeniti i prikazati realno kolika je ona zaista.

Internet predstavlja mrežu više desetina miliona računara koji su međusobno povezani na različite načine. Svi ti računari koji su umreženi, međusobno komuniciraju pomoću TCP/IP. Na osnovu Internet adrese tačno znamo kom računaru je poruka upućena.

Internet korisnicima nudi veliki broj usluga – servisa. Najčešće korišteni servisi su: e- mail, World Wide Web (WWW), FTP, Newsgroups, Chat, servisi za pretraživanje.
Korisnik na Internetu ima svoje jedinstveno korisničko ime (user name), korisničku adresu i lozinku (password). Međutim da bi se Internet mogao pouzdano koristiti, neophodno je sprovesti određene mjere zaštite.

2    NASTANAK INTERNETA

Već od prvih dana pa sve do danas, Internet je proslavio mnogo „rođendana“, ali koji je pravi teško će se složiti i najbolji poznavaoci historije informatike. Neki tvrde kako je to 1961. kad je dr. Leonard Klajnrok na univerzitetu MIT prvi put objavio rad o packet-swiching tehnologiji. Neki navode 1969. godinu kao godinu rođenja Interneta jer je tada Ministarstvo odbrane SAD-a odabralo Advanced Research Project Agency Network, poznatiju kao ARPANET, za istraživanje i razvoj komunikacija i komandne mreže koja ce preživeti nuklearni napad. Sedamdesete godine donijele su nekoliko veoma važnih otkrića koja su obilježila razvoj Interneta kakvog danas znamo, a potom se dogodilo i odvajanje ARPANET-a iz vojnog eksperimenta u javni istraživački projekat. Vjerovatno je najvažniji trenutak bio 1983. kad je tadašnja mreža prešla sa NCP-a (Network Control Protocol) na TCP/IP (Transmission Control Protocol / Internet Protocol), što je značilo prelazak na tehnologiju kakva se i danas koristi.

Davno je postalo jasno da će Internet biti velika mreža sastavljena od velikog broja manjih mreža. Ali, tada je prelaz na TCP/IP bio kontraverzan: neki dijelovi informatičke zajednice željeli su prihvatanje drugih standarda, a najviše se pominjao Open System Interconection Protocol. ARPANET je prije službenog prelaza na TCP/IP u nekoliko navrata isključio NCP prenos podataka kako bi uvjerio „nevjerne “ tome da se NCP može isključiti po želji.
Vinton Cerf i Robert Kan počeli su rad na novom protokolu puno prije 1983. godine, tačno 10 godina ranije javila se ideja o novom protokolu, a sljedećih godina su se razvijali i usavršavali detalji protokola koji će promijeniti historiju.  Implementacija TCP/IP-a u tadašnje vrijeme i operativne sisteme trajala je skoro 5 godina, dok je na ARPANET bilo spojeno oko 400 računara. Situaciju je pojednostavio detalj što su mnogi računari koristili Packet Radio i Packet Satellite koje su već nekoliko godina radile sa TCP/IP protokolom.