Odlomak

1. UVOD

Život predstavlja najvišu formu kretanja materije, najsloženiju i najznačajniju pojavu prirode. Priroda života je još nedovoljno poznata da bi se mogla dati jedna zadovoljavajuća i nesporna definicija.
U biologiji, glavnoj nauci koja se bavi proučavanjem života, živo biće je svaka jedinka koju odlikuju životni procesi. Živa bića podležu evolutivnim mehanizmima, što znači da su podložna promjenama. Takođe, svaki živi organizam je sačinjen iz ćelija. Što se tiče ostalih nivoa organizacije, oni se razlikuju u zavisnosti od složenosti samog organizma.
Jedino mjesto u svemiru za koje se zna da je na njemu moguć život jeste Zemlja. Kao i ostala živa bića životinje su zauzele sva područja između donjeg sloja Zemljine atmosfer i dna okeana. Životinje naseljavaju svaki ugao zemaljske kugle i mogu se naći u izuzetnom mnoštvu oblika, veličina i boja.
Evolucija je činjenica. U svijetu koji nas okružuje se neprestano događaju promjene u živim organizmima: nastanak i nestanak gena, promjene u strukturi i količini genetskih informacija, i efekti koje takve promjene imaju na sve aspekte života. Te promjene se neprestano šire kroz populacije, što proizvodi sporu ali neizbježnu promenu sastava i izgleda svih vrsta na licu Zemlje.
Životinjsko kraljevstvo, regnum Animalia, jedno je od kraljevstava živog sveta (postoje još biljke, gljive, protiste, bakterije, virusi). Ono samo se deli na 40 kola (npr. zglavkari, mekušci, hordate, itd.), a kola se dele na mnogobrojne klase. Tako se kolo hordata deli na klase sisara, ptica, gmizavaca, vodozemaca i riba. Sisari su klasa Mammalia.
Mogućnost da su ljudi i majmuni imali zajedničke pretke postaje jasnija tek nakon 1859. s objavom knjige “Porijeklo vrsta” engleskog biologa Charlesa Darwina. Ovo je naučno djelo argumentiralo evoluciju novih vrsta od starijih putem prirodnog odabira, ali se nije doticalo pitanje evolucije čovjeka. Jedini pomen o tom pitanju je rečenica: “Baciti će se svijetlo na porijeklo čovjeka i njegovu istoriju.”

2. SISTEMATSKO MJESTO ČOVJEKA

Živi svet se deli na 5 carstava:
MONERA- jednoćelijski prokariotski organizmi (bakterije)
PROTISTA- jednoćelijski eukariotski organizmi
PLANTAE- carstvo biljaka
ANIMALIA- carstvo životinja, gde pripada i čovek
FUNGI -carstvo gljiva

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Obrazovanje

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari