Odnos igrača i trenera u Ž.K.K ,,Rama’’iz Prozora

UVOD:

Sport je fizička ili mentalna aktivnost koju čovjek izvodi po utvrđenom skupu pravila, u cilju natjecanja sa protivnikom ili protivničkim timom, uz primjenu propisanog sistema bodovanja na osnovu kojeg se utvrđuje pobjednik.Sportovi se dijele na dvije grupe: grupni i samostalni. U grupne (zajedničke) sportove spadaju svi sportovi koji se izvode grupno, gdje najveće mjesto zauzimaju sportske igre, kao na primjer: nogomet, košarka,rukomet, dobojka, hokej i dr.
Košarka je sport u kojem dvije momčadi sastavljene od pet igrača pokušavaju ostvariti što više bodova (poena) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima. Kada se to dogodi govori se o košu.
Do bodova se dolazi ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod uvjetom da je lopta kroz obruč prošla odozgo. Momčad koja na kraju utakmice ostvari više bodova pobjednik je. Koš zabijen unutar luka vrijedi 2 boda, iza luka vrijedi 3 (trica), a slobodno bacanje vrijedi 1 bod. Loptom se upravlja njenim odbacivanjem od podloge (dribling) ili međusobnim dodavanjem između suigrača. Tjelesni kontakt koji ometa igrača u igri nije dozvoljen (prekršaj). Postoje strogo određena pravila i načini na koje se lopta smije voditi.
Tijekom vremena košarka je razvila uobičajene tehnike pucanja, dodavanja i dribilinga, kao i pozicije igrača i napadački i obrambeni mehanizam. Dok se uobičajena natjecateljska košarka odvija pod strogim i točno određenim pravilima, razne vrste košarke učinile su košarku bližu igračima i s manjim brojem pravila. Košarka je jedan od najgledanijih sportova na svijetu.
Trener je osoba koja vodi, podučava i trenira sportaše ili sportske klubove. Pored fizičke i tehničke pripreme, trener također može vršiti i psihičku pripremu sportaša za natjecanja koja mu predstoje,a u ekipnim sportovima, pored već spomenutih funkcija, vrši i odabir taktike koju će ekipa primijeniti u predstojećim nastupima.
Košarkaški trener je osoba koja vodi sa klupe košarkašku momčad ili trenira pojedinog igrača, odnosno košarkaša. Trener samostalno ne vodi košarkašku momčad, jer uz to ima svoje pomoćnike, odnosno stručni stožer. Stružni stožer se zajedno sa trenerom brinu o košarkaškoj spremi igrača, fizičkoj, tehničkoj i mentalnoj. Košarkaški trener je zadužen za određivanje taktike na koji će njegova momčad igrati i njegova je briga da košarkaško znanje prenese na igrače.
Menadžment (engl. Management) je proces oblikovanja i održavanja okruženja u kojemu pojedinci, radeći zajedno u skupinama ostvaruju odabrane ciljeve. To je zapravo proces postizanja željenih rezultata kroz efikasno korištenje ljudskih i materijalnih resursa.
Sustavan način usmjeravanja pojedinaca, skupina poslova i operacija s ciljem ostvarivanja imenovanih organizacijskih ciljeva sa sredstvima koje organizaciji stoje na raspolaganju. Suvremeni menadžeri u principu obavljaju tri zadatka:
1.Usmjeravaju poslove i organizacije
2.Usmjeravaju (upravljaju) ljudima
3.Usmjeravaju (upravljaju) operacijama (proizvodima i uslugama)
Funkcije menadžmenta su: planiranje, organiziranje,vođenje i motiviranje, kontroliranje i upravljenje ljudskim resursima.

Tehnika anketiranja

Anketiranje je tehnika koja se koristi za sakupljanje podataka na taj način što se pismenim putem prikupljaju odgovori na unaprijed pripremljena pitanja, stručno, pažljivo i korektno metodički i metodološki odabrana.
Osnovni instrument ove tehnike je upitnik ili anketni list.Ova tehnika se može koristiti za prikupljanje podataka od učenika, studenata, nastavnika, trenera, roditelja itd.

Dobre strane anketiranja su što se lako i brzo mogu prikupiti podaci od velikog broja slučajeva, jedinica u istraživanju, što ispitivač-nositelj istraživanja – ne mora sam da radi već to mogu i pomoćni suradnici ili da se upitnici šalju poštom i zatim sređivanje podataka može da bude programirano i kompjuterski obrađeno.
Slabe strane su jer postoji značajna sigurnost da će ispitanici objektivno i iskreno odgovarati. Također poteškoće se javljaju u broju jedinica koje ne vrate upitnik ili ga nepotpuno popune. Mogući su i anonimni upitnici ako želimo veći stupanj slobode i istinitosti.
Posebno mjesto u anketiranju pripada u izradi upitnika. Upitnik prestavlja listu pažljivo odabranih, jasno i pravilno formuliranih pitanja koja direktno polaze od cilja istraživanja odabranog problema.

Pri sastavljanju upitnika mora se voditi računa o nizu veoma važnih činjenica:
1. da li se odabrani problem može istraživati putem ankete, tj.da li se mogu dobiti takve činjenice koje bi nam poslužile za potvrdu ili odbacivanje hipoteze.
2. drugi problem javlja se u vezi sa samim ispitanicima. S tim u vezi su pitanja, njihova jasnost, težina, broj pitanja, složenost pitanja itd.

Pitanja moraju biti jasna i nedvosmislena, kratka i sređena, u jednom pitanju ne smiju biti dva ili tri pitanja, pitanja ne smiju biti sugestivna, ne smije da bude stranih ili nepoznatoh riječi, moraju biti gramatički postavljena i postavljena logičkim ili psihološkim redom.