E-učenje proširenje kompetencija nastavnika
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Pedagogija
Objavio studenti.rs 26. novembar 2018. Prijavi dokument
To je oblik narodnog kazivanja u kom su osnovni elementi čudesno ili fantastično, mitološko, koje se ne javlja slučajno, nego je bitni, sastavni dio cjelokupnog života, društva i ljudi.
U bajkama se svi obrati i raspleti vrše pomoću čudesnog, pa ima kompoziciju od tri dijela : uvod, radnju i zaključak. Bajka nikad nije određena i ograničena mjestom i vremenom, niti daje tačne opise likova. Kako svako vrijeme ima svoj tip iskaza i bajka je izraz kulture jednog vremena i odraz svijesti jednog podneblja. Ona otkriva čovjeka sa brojnim oprekama u svom komunikacijskom prostoru : njegov odnos prema caru, prema siromahu, djetetu ili odrasloj osobi. Bajka uz sve karakteristike bajkovitosti nije besmislena izmišljotina, jer se u njoj na poseban način kazuju misli. Nepoznate prirodne pojave su u njima obično personificirane, tj. prikazane kao lica koja djeluju, misle, rade, ili su životinje primile osobine ljudi.
Postoje različita mišljenja o vremenu nastanka bajke:
1. Jedni smatraju da je najstarija sačuvana bajka „ Bajka o brodolomniku“ iz Egipta nastala prije četiri hiljade godina.
2. Drugi da bajki ima u djelu „ Gesta Romanorum“ ( Junačka djela Rimljana ) iz 1.300g.
3. Neki razvijaju teoriju da prve bajke susrećemo u zborniku „ Bajke iz 1001 noći“.
4. Neki smatraju da prve bajke nalazimo kod Šarla Peroa u zbirci „ Bajke moje majke guske“ iz 1697.
Kao usmeni narodno – prozni izraz, bajka je osvojila najširi krug naroda i prodrla u svaku sredinu u kojoj ljudi žive. Ima različite sadržaje i motive, a obim pripovijedanja je tematski složen. Sintagma narodna govori gdje je nastala, ko je njeguje i prenosi. Kod nekih naroda zove se bajka, mada se narodna pripovijetka i bajka u nekim segmentima razlikuju.
Milan Crnković i Tvrtko Čubelić nude četiri teorije o nastanku i širenju bajke:
MITOLOŠKA ( da su se bajke razvile iz mitologije pojedinih naroda);
MIGRACIONA ( da su se bajke širile iz jednog središta i mlađi narodi preuzimali motive od starijih );
KONTAKTNA( da su se bajke širile kontaktima među narodima );
ANTROPOLOŠKA ( da su narodi na istom stepenu razvoja imali iste motive ).
Tematika bajke govori o životu i prošlosti, o pokušajima čovjeka da nadvlada sile zla koje stoje na putu napretka. Sve to govori da je u prvom planu bajke etika subjektiviteta
o vremenu u kom su svi epistemi dorečeni i zaokruženi. Nastala u vrijeme djetinjstva ljudskog društva, pruža čovjeku mogućnost da pobjegne iz stvarnosti, a da ipak ostane u njenim okvirima.
Bajka ima tri kompoziciona dijela , nema deskripcije i naracije.
Likovi su u realnom svijetu, prelaze u imaginarni, a onda se opet vraćaju u realni svijet. Česti su brojevi tri, pet, sedam i devet. Ljudi su pokušali objasniti pojave koje im nisu bile jasne, pa su stvarali bajke. Cilj bajke je bio da se zadovolje estetske potrebe slušalaca, da u doživljavanju iluzija zaborave na svijet u kom žive.
BOŠNJAČKA NARODNA BAJKA je do danas, nažalost, malo istraživana. Ima niz dimenzija po kojima se može uvrstiti u narodno blago Bošnjaka na tlu Bosne i Hercegovine.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Objavio ivanicaa7822 25. mart 2024.
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Objavio goja91 24. april 2024.
Objavio seminar444 24. april 2024.
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Objavio mitrovicm993 24. april 2024.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.