Podizanje šumskih kultura

1. UVOD I HISTORIJSKI RAZVOJ
Sa vještačkom obnovom šuma počelo se u srednje doba. Kao posljedica povećane potražnje za drvetom nastale su mnoge gole površine, koje je trebalo pošumiti. U početku je to je bila samo sjetva. Sjetva se vršila na većim površinama, a ponekad zbog štednje sjemena, u brazdice (pruge) sjeme različitih vrsta četinarskog drveća i poslije toga uz pomoć grabalja zatrpavano u iste. Ponekad se dešavalo da su se cijele šišarice jednostavno zatrpavale grabljama u zemlju. U vremenu oko 1600. godine poznata je prva regulativa o šumskom redu sa prinudom za sađenje hrastovih sadnica -divljaka (sadnice iz biljevišta). Ta metoda je preuzeta od strane baštovana i voćara. Te metode su se zasnivala na brzom formiranju sastojina radi dobijanja građevnog drveta i ishrane životinja. Još i danas se koriste šume nastale na taj način čiji je kvalitet vrlo rijetko dobar.
Podizanje kultura sa malim biljčicama počinje prenošenjem iz biljevišta kod prirodne obnove ili korištenjem sadnica, koje se dobiju prilikom prorjeđivanja kultura nastalih sjetvom sjemena. Tek na početku 19. vijeka prilazi se redovnoj proizvodnji sadnog materijala u rasadnicima. Sa školovanjem gajenih sijanaca u rasadnicima počelo se tek krajem 19. i početkom 20. vijeka. U to vrijeme prestaje i sjetva sjemena na velikim površinama, osim hrasta.
U evolucionom procesu pošumljavanja razvijale su se razne metode. Postojale su metode sadnje u rupe, na humke i zasjek kao i njihova kombinacija u različitim izvedbama kao i prilagođavanje mehanizaciji koje se pri tome koristila. Metode pošumljavanja kao i uređaji za isto su dobivali često nazive prema imenima svojih pronalazača.
Još u 19. tom vijeku primjenjivala se potpuna obrada površine, predviđene za pošumljavanje, kao npr. za sjetvu zobi. Potpuna obrada tla pri osnivanju šumskih kultura bila je najprije primjenjivanja za odstranjivanje vrištinske vegetacije na početku ovog stoljeća na istoku Njemačke. Tek u novije vrijeme obrada tla se koristi u svrhu poboljšavanja stanja degradiranih zemljišta preko dubokog oranja, razbijanja ilovastih slojeva, kao i njihovo miješanje. U posljednje vrijeme, takođe, sve više zaokuplja pažnju ta tzv. Obrada u pruge, ne samo kada se radi o prirodnoj obnovi bukve, nego i kod sadnje različitih vrsta drveća. Takođe su u upotrebi razne drljače, kao i freze i mašinska priprema mjesta za sadnju.

2. PRIPREMNE RADNJE ZA OSNIVANJE KULTURE
2.1. Uređenje sječina
U novije vrijeme porastom troškova radnje snage sve više ostaje drveta na sječini. Posebno se to dešava poslije katastrofa, koje obuhvate velike površine. Na odluku da li uopšte ili u kojem intenzitetu treba izvršiti uklanjanje ostataka, kao i krčenje panjeva sa sječine, nema samo značaja za visinu troškova podizanja kulture, nego utiču mnogi drugi momenti ( u prvom redu održanje plodnosti zemljišta, kao i drugih fizičkih i hemijskih svojstava na novonastaloj sječini)
Koristi koje daju ostaci na sječini su očigledne, štetni uticaji vremenskih nepogoda bivaju umanjeni, zemljište je zaštićeno od isušivanja, štetnog uticaja grada i erozije, razvoj korovske vegetacije je usporen, korijenje mladih biljaka je zaštićeno od pregrijavanja, i konačno postepeno raspadanje grančica i ostalih otpadaka doprinosi u popravljanju tla, posebno kod siromašnijih. Ostavljanje panjeve u zemljištu može biti posebno korisno kod zbijenih zemljišta, jer čuva strukturu zemljišta i korijenje mladih biljaka vrlo lahko prodire u donje slojeve kroz šupljine starih žila.
Ali s druge strane prisustvo grana na sječini, zavisno od količine i prečnika mogu praviti vrlo velike smetnje pri podizanju kulture. Ti radovi postaju skuplji a i manje tačni, jer se ne može pridržavati planiranog rasporeda sadnje.
Iz ova dva poređenja vidi se da se granje i ostaci od sječe mogu ostaviti samo tamo, gdje će razmak sadnje biti veći. Dakle, za pretežni dio kulture predviđeno je uklanjanje ostataka, pri čemu intenzitet čišćenja zavisi od pripremnih radnji za podizanje kulture. Kod obrade tla na cijeloj površini potrebno je potpuno čišćenje. Pri dubokom oranju vrlo korisno je još i panjeve iskrčiti i ukloniti ih sa površine.