Podizanje zasada jabuke

Uvod
Voćarstvo kao bitan segment poljoprivrede, poslije stočarstva ima najpovoljnije uslove za eksploataciju na području BiH. U najvažnijim voćarskim regionima naše zemlje vlada umjereno kontinentalna klima, sa prosječnim godišnjim temperaturama 11-12°C. Godišnje količine padavina oko 700 mm u Tuzli i 900 mm u Banja Luci i Doboju, a u vegetaciji 280-500 mm uz relativnu vlagu zraka 70-80% najbolje oslikavaju hidrološku sliku BiH. U Bosni su uglavnom teža zemljišta blago kisele reakcije, a u Hercegovini preovladavaju lakša, toplija i propusnija zemljišta. Kroz sagledavanje svih edafskih i ekološkh faktora na području BiH egzistiraju sljedeći voćarsko-vinogradarski rejoni prikazani na slici 1 .

Već u starom vijeku bila je dobro poznata velika vrijednost jabuke i njezino upotrebljavanje u ljekovite svrhe. Stablo Malus domestica pripada porodici Rosaceae. Ona je najrasprostranjenija voćka, a Karlo Veliki je naredio sadnju jabuka u njemačkim zemljama oko 800. godine, a oko 1600. godine bilo je poznato gotovo 200 sorti jabuka. Iz vremena Starog Rima potiče uzrečica ab ovo usque ad mala, što znači od jajeta sve do jabuke. Tada je bilo uobičajeno obrok započeti jajetom, a završiti jabukom. Bila je vrlo cijenjena, zbog svoje arome, slatkoće, ali i ljepote. Jabuka sadrži i do 90% vode, u kojoj su otopljene različite tvari te prolazi kroz želudac u roku od 15-20 minuta. Zato ju treba jesti prije obroka ili nekoliko sati poslije. Ako se jede s drugom hranom onda boravi u želucu i nekoliko sati.
Prema vremenu sazrijevanja razlikujemo rane ili ljetne, srednje rane ili jesenske, te kasne ili zimske jabuke.
Dijele se i po boji i svojstvu pokožice ploda na crvene, žute, šarene, obojene kao mramor, odnosno, glatke, sjajne, hrapave, i masne jabuke.
Važniji sastojci u plodu: pektini (vrsta vlakna, najviše u voćnoj kori, s važnim mnogostrukim djelova¬njem, naročito jer vežu i odstra¬njuju iz crijeva razne otrove te smanjuju štetni holesterol, upijaju štetna zračenja, fagocitiraju, tj. zarobljuju patogene bakterije), karotenoidi (od onih vrsta koje djeluju kao antioksidansi, ali nisu provitamin A, tj. ne pretvaraju se u vitamin A), jabučna i druge organske kiseline, među kojima i elagična,hlorogenična i kafeična; sadrži i brojne mi¬neralne tvari, među kojima kalij, brom. Jabuke imaju cijeli niz svojstava, koje ni jedna druga voćka nema, a njen blagotvorni učinak je više puta naučno dokazan. Jabuka je korisna za dobar san, protiv hroničnog umora, visokog pritiska, vrtoglavice, pretilosti, glavobolje, migrene, proljeva, povraćanja, bolesti grla, opeklina, proširenih vena, opstipacije, išijasa i još mnogo drugih bolesti i stanja.