Trgovina ljudima i krijumčarenje ljudi

Trgovina ljudima je globalni fenomen, koji se bez izuzetka javlja širom svijeta i u svim državama, bez obzira na njihovo društveno uređenje ili ekonomsku razvijenost. To mogu biti države u političkoj i ekonomskoj tranziciji, nerazvijene i države u razvoju, države u ratu i postkonfliktne države. Sve one se pojavljuju kao države porijekla i tranzita žrtava, dok se ekonomski razvijenije države pojavljuju kao države destinacije. Smatra se da je trgovina ljudima globalno najrasprostranjenije krivično djelo, koje svakodnevno utiče na živote miliona žena, muškaraca i djece.

Trgovina ljudima podrazumijeva prodaju i kupovinu, tj. držanje neke osobe protiv njenje volje i u cilju njene eksploatacije, kao i sve druge radnje koje mogu biti dio tog procesa, kao npr. prevoz, skrivanje, zabrana kretanja i sl. Do eksploatacije uvijek dolazi, i ona se uvijek sprovodi upotrebom sile, prijetnje, prevarom, zloupotrebom ovlašćenja i/ili zloupotrebom teškog položaja, otmicom ili na neki drugi način. Kada se radi o trgovini djecom, nije važno koje sredstvo je upotrijebljeno, jer je riječ o trgovini ljudima čak i kada nije bilo prijetnji, prinude, zloupotrebe položaja i slično.

Takođe, pristanak žrtve na eksploataciju ne mijenja činjenicu da se radi o trgovini ljudima i da je to krivično djelo. Cilj trgovine ljudima je ostvarivanje zarade ili neke druge koristi kroz eksploataciju, bilo da se radi o seksualnoj eksploataciji, prinudnom radu, prinudnom prosjačenju, prinudi na vršenje krivičnih djela, ilegalnom usvojenju, prinudnim brakovima, trgovini organima ili nekom drugom obliku. Jedan od uobičajenih stereotipa je da trgovci ljudima svoje žrtve izlažu isključivo seksualnoj eksploataciji, te da su samo žene i djevojčice ugrožene, pri tome se zanemaruju drugi oblici eksploatacije, kao što je radna eksploatacija, odnosno prinudni rad, čije su žrtve najčešće muškarci.

Krijumčarenje ljudi podrazumijeva obezbjeđivanje ilegalnog ulaska u stranu državu lica koje nije njen državljaninili lica sa stalnim boravkom u cilju sticanja, na neposredan ili posredan način, finansijske ili druge materijalne koristi.

Pod ilegalnim ulaskom podrazumijeva se prelazak državne granice bez pridržavanja ili poštovanja neposrednih uslova za legalan ulazak u zemlju prijema. Prema tome, krijumčarenje predstavlja posredničku djelatnost kojom se olakšava ilegalni ulazak u zemlju uz saglasnost lica koja su predmet ili objekat trgovine ljudima najčešće nema tu mogućnost.

Prokrijumčareni ljudi su najčešće poslije prelaska granice slobodni i na njima se ne primjenjuje nikakva prinuda i ne bivaju eksploatisani.