Priručnik za inkluziju

Pojam „uspješan nastavnik“ možemo posmatrati kroz više parametara a to su: postignuti rezultati u radu sa učenicima, disciplina na časovima, uspjeh na školskim takmičenjima i sl. Za autore ovog članka je uspješan onaj nastavnik koji poštuje principe individualizacije nastave ili individualizovane nastave.
Za Individualizaciju nastave sa razlogom možemo reći da predstavlja vrhovni ideal konstantnih reformi obrazovanja. Ove reforme najčešče podrazumijevaju stavljanje učenika u centar pažnje, napredovanje u skladu sa individualnim razlikama, samostalan rad učenika i povezivanje obrazovnih sadržaja sa zahtjevima tržišta rada.
Pod pojmom individualizovane nastave podrazumjevamo takvu organizaciju nastavnog rada koja se temelji na individualnim razlikama između pojedinaca. Zahtjevi nastave usklađeni su sa individualnim mogućnostima učenika i njihovim karakteristikama u radu. Temelji se na samostalnom radu učenika (Marković, 2005).

Suština individualizovane nastave je „u različitim didaktičko-metodičkim postupcima usmjerenim ka zadovoljenju individualnih potreba svakog učenika tako da se do maksimuma utiče na njegovo učenje i razvoj.“ (Đukić, 1995)

Svi nastavnici moraju uzeti u obzir činjenicu da pojedini učenici bez obzira na tip škole koju pohađaju, bila ona opšteobrazovna ili stručna, imaju manje ili više razvijeno apstraktno mišljenje. Dalje, učenici se razlikuju po mentalnim sposobnostima kao što su divergentno ili konvergentno mišljenje, retencija, kreativnost i sl.
Neki učenici teže shvataju uzročno – posljedične u nekoj pojavi ili procesu, tj. mogu ih shvatiti samo ako ih sagledaju u cijelini / u njihovoj stvarnosti.
Činjenica je da svaki školski predmet u sebi sadrži određene specifičnosti kao i to da su pojedini predmeti sami po sebi apstraktniji od drugih (npr. matematika). Samim tim teže je približiti njihove sadržaje učenicima i pronaći odgovarajuće načine poučavanja. Ipak, svi časovi mogu biti uspješni ako nastavnik na adekvatan način uvede učenika u određeni sadržaj, izabere i adekvatno primjeni različite oblike rada u nastavi. Na kraju, prilikom vrednovanja učenikovih usvojenih znanja i vještina potrebno je iskazati određenu fleksibilnost i odgovornost jer ocjena iz predmeta nije samo brojčani parametar. Ona će kasnije imati veliki utjecaj na život učenika, i zbog toga kao formalni pokazatelj mora što objektivnije odražavati realno znanje ili usvojene vještine.
Iz pomenutih razloga veoma je bitno u prvom dijelu sata, prije najave ciljeva realizovati kvalitetnu psihološku pripremu koja nije ništa drugo nego povezivanje obrazovnog sadržaja sa realnim životom.
Psihološka priprema ima dvostruku ulogu:
1. Da emocije učenika otvori ka obrazovnom sadržaju;
2. Da učeniku ukaže koja je povezanost između nastavnog sadržaja i stvarnosti u kojoj učenik živi i djeluje (na koji način taj sadržaj može doprinijeti kvalitetu njegovog života).
Od nastavnikove kreativnosti ovisiće intenzitet učenikove usmjerenosti ka sadržaju. Nastavnik treba pratiti aktuelna dešavanja iz stručne oblasti kako bi u uvodnom dijelu sata mogao u odjeljenju staviti na razmatranje neki događaja koji se desio u skoroj prošlosti ili koji tek treba da se desi. U okviru diskusije koju će usmjeravati nastavnik, učenici će prepoznati važnost informacija koje će obrađivati na aktuelnom satu. Da bi ovakva psihološka priprema u potpunosti ili većem dijelu uspjela, potrebno je naglasiti da nastavnik mora biti dobar poznavalac interesa i motiva koji su pokretači ponašanja učenika u određenom razvojnom periodu.