Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Agronomija, Poljoprivreda/Šumarstvo
Objavio pavle91 10. jun 2014. Prijavi dokument
UVOD
Malina (lat. – Rubus idaeus) je biljka porodice Rosaceae. Poznata je od davnina kao lekovita biljka. Zovu je još i himber (od njem. – Himbeere).Višegodišnji žbun sa uspravnim, zeljastim stablom. Listovi složeni od 3-7 listića, dlakavi. Cvetovi beli sa dugačkim cvetnim drškama, sakupljeni na vrhovima grana ili u pazuhu listova u grozdaste cvasti. Plodovi su mnogobrojne koštunice koje su spojene razraslom, sočnom cvetnom ložom crvene, ređe žute boje.Malina je trajna biljka grmastog oblika. U prvoj godini izbiju do 2 metra visoke mladice, koje do zime odrvene. U drugoj godini ove mladice razgranjuju se, cvatu i donose plod. Stabljika je okrugla i obrasla cekinjastim bodljama. Listovi su neparno perasti, sastavljeni od 3 do 5 listica koji imaju dugacku peteljku. dok su listovi sa strane skoro sedeci na peteljci. S gornje strane listovi su svetlozeleni, a s donje strane pokriveni gustim dlakama. Po rubu su pilasto nazubljeni. Cvetovi su bele boje i pravilni,. Plod je crven i socan, nalik kupini; ima upodan miris i sladak ukus. Listovi, takodje, ugodno, ali slabije, mirišu..
Postoji legenda koja kaže da je latinsko ime maline – Rubus Idaeus – izvedeno od planine Ida u Turskoj gde su je otkrili grčki bogovi i tako joj dali ime. U to vreme malina je korišćena u medicinske svrhe mnogo više nego kao hrana, a bobice nisu bile kultivisane već brane u divljini. Skupljali su ih i stanovnici Troje, kao i ljudi iz naselja u podnožju planine Ida u vreme Isusa Hrista. Zapisi o pripitomljavanju su pronađeni u 4 veku u spisima Paladiusa, Rimskog poljoprivrednika, a semenke su pronađene i u rimskim utvrđenjima u Britaniji. Tako su najverovatnije Rimljani raširili kultivaciju maline širom Evrope.
U svetu se godišnje ukupno proizvede oko 420 000 000 tona voća, od čega na malinu otpada 330 000 tona ili 0,076 %. Tako je u svetskim razmerama malina je retko voće. Sa druge strane malina ima veoma značajno mesto u poljoprivrednoj proizvodnji Srbije. Veliki broj površina namazi se pod zasadima ove kulture a Srbija je veliki izvoznik ove kulture.
1. REZDBA MALINE
Rezidba je jedna od najvažnijih agrotehničkih mera u uzgoju malina. Njome se reguliše vegetativni rast i rodnost i održava sastav uzgoja. Najčešći sastav uzgoja malina je uspravni niz uz žicu jer malina intenzivno izbaca izdanke iz korena.
Izdanak maline živi dve godine. U prvoj godini raste i dostiže svoju punu visinu, a u drugoj godini iz pupoljaka se obrazuju rodne grančice koje donose rod a zatim čitav izdanak ugine.
U višegodišnjem zasadu maline čiji koren svake godine stvara veliki broj izdanaka, obavlja se;
– rezidba na rod (u proleće)
– rezidba na zeleno (tokom vegetacije)
– rezidba posle berbe
Rezidba na rod se vrši u drugoj godini života izdanaka maline i to kada prođe opasnost od pojave mrazeva. Uklanjaju se svi slabi ili prebujni izdanci; polomljeni ili bolesni; izdanci sa lošim ili bolesnim pupoljcima.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio AleksaJocicc 13. mart 2024.
Objavio MilaSibul 25. novembar 2023.
Objavio Avdas 11. februar 2025.
Objavio zver9 11. februar 2025.
Objavio lelanna 11. februar 2025.
Objavio Avdas 11. februar 2025.
Objavio zver9 11. februar 2025.
Objavio anitatorbica 11. februar 2025.
Komentari
You must be logged in to post a comment.