Religija

Pitanje šta je religija i čemu religija, nesumnjivo zadire u najintimnije probleme sociološkog pristupa fenomenu religije. Naime, društvena perspektiva religije u vidi, proučava ili razumijeva u obzorju društvenih procesa i društvenih skupina pri čemu suština samih procesa ostaje predmetom nerazrješivih sporova. Poteškoća proizlazi iz činjenice da se društvo ubrzano i neprestano mijenja što uobičajeno statičkom ljudskom umu, onom koji u kratkoći svoga bivanja na ovom svijetu želi podariti uređeni i nepromijenjeni smisao, pričinjava dodatnu poteškoću. Uprkos tome, sociologija uspijeva pružiti niz nezaobilaznih elemenata razumijevanja društvene uloge religije, pokazati na koje se sve načine religija isprepliće s čovjekom i njegovim društvom. Riječ religija vodi porijeklo od latinske riječi ,,religare” što znači ponovo svezati, prepovezati. Ovaj termin prvi put je upotrebio Laktancije govoreći o vezi čovijeka sa prirodom, drugim bićima i Bogom.To je društvena pojava koja podliježe određenim zakonima nastajanja, razvoja i nestajanja i možemo je definisati kao duhovnu povezanost jedne grupe ljudi sa nekim višim, svetim bićem, odnosno Bogom. Bog (na sanskritskom ,,gospodar hljeba”) je ljudska zamisao o nekoj natprirodnoj, onostranoj sili. Svaka religija podrazumijeva više ili manje jednostavno učenje koje se odnosi na suštinu, svrhu i porijeklo svega postojećeg. Takođe, svaka religija podrazumijeva određene oblike vjerskih zajednica, kao i određene obrede, rituale koji se obavljaju na posvećenim mjestima, odnosno u određenim institucijama (crkve, džamije, sinagoge, hramovi…).