Odlomak

Uvod

Metodologija kvantitativnih istraživnja  razvijala se dugo i prerasla je u nezavisnu multidisciplinarnu naučnu oblast. Najveći uticaj na formiranje ove oblasti imale su statistika, informatika, sociologija i psihologija. Uloga statistike na ovom području se svodi na pružanje alata za projektovanje uzoraka, analizu podataka, izvođenje zaključaka i testiranje hipoteza.

U određivanju mesta i značaja statističkog istraživanja, treba poći od činjenice masovnosti pojava u prirodi i društvu. Radi preciziranja izvesnih pojava o masovnim predmetima objektivne stvarnosti, nameće se brojanje, merenje i evidentiranje. Na taj način se dobijaju veliki skupovi brojčanih podataka čije sažimanje omogućuje statistika, čime ih čini podesnim za praktičnu i naučnu upotrebu.

U pokušaju da pruži mali doprinos sagledavanju etapa statističkog istraživanja , ovaj rad će se najpre pozabaviti pojmom i suštinom statističkog istraživanja, nakon čega će se fokusirati na dve glavne etape ovog istraživanja – statističko posmatranje i statističku analizu sa osvrtom na faze njihovog odvijanja.

1. Pojam statističkog istraživanja

Pod statističkim istaživanjem podrazumevamo skup matematičko-statističkih i drugih postupaka koji  se primenjuju u nekoj statističkoj akciji. Predmet statističkog istraživanja su masovne pojave, koje su po svojoj prirodi varijabilne, pa ih treba posmatrati na velikom broju slučajeva i na osnovu tih posmatranja doneti odgovarajuće zaključke.  Naime, da bi se neka pojava mogla pravilno i pouzdano protumačiti, ona se mora posmatrati u velikom broju, odnosno masovno. Masovna pojava predstavlja skup elemenata koji se odlikuju nizom zajedničkih, ali varirajućih obeležja (karakteristika) (Savić, 2005., str. 10). Ova obeležja je moguće istraživati i na osnovu njih otkrivati zakonitosti u celom skupu elemenata. Po zakonu velikih brojeva, pravilnosti u ponašanju varijabilnih pojava ispoljavaju se samo pri posmatranju velikog broja slučajeva  Zbog toga se statistika najčešće interpretira kao naučni metod kvantitativnog istraživanja masovnih pojava. Drugim rečima, statistika istražuje masovne pojave i to istraživanje ima kvantitativan karakter (Žižić, Lovrić, Pavličić, 2004, str. 3). To znači da se prikupljeni statistički podaci i rezultati dobijeni statističkom analizom o posmatranoj masovnoj pojavi mogu kvantitativno (numerički) iskazati. Sa druge strane, kvantitativno istraživanje možemo definisati kao sistematski napor za prikupljanje podataka o elementima nekog skupa entiteta (najčešće uzorak) sa ciljem konstruisanja kvantitativnih pokazatelja cele populacije kojoj ti elementi pripadaju (Paskota, 2007, str. 3). Statističko istraživanje ima i kvalitativan karakter. To znači da nakon statističkog istraživanja, obrađeni podaci treba da postanu informacije, odnosno da su od koristi onome ko treba da donese neku odluku (Savić, 2005, str. 11).

Statističko istraživanje se bazira na podacima koji su prikupljeni u prošlosti, ali na osnovu kojih se može predvideti i ponašanje pojave u budućnosti (Savić, 2005., str. 10).

Cilj svakog istraživača koji se odlučio za statističko istraživanje jeste da dođe do najmanje jednog, a najčešće do većeg broja kvantitativnih pokazatelja koji su rezultat sažimanja podataka, a koji se kasnije mogu koristiti u različite svrhe  i na različite načine.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Menadžment

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese