Odlomak

Uvod
Željeznica je takav vid prometa koji se odvija kopnenim prostorom određenim linijama (prugama). Za željeznički promet bitni su fizionomski elementi tračnice i željeznička vozila, bilo da su to viseće željeznice ili klasične s dvije tračnice na tlu, ili  podzemne željeznice. Željeznički promet je jedan od najstarijih modernih vidova prijevoza. Njegova pojava datira iz početka 19. stoljeća iz Engleske od dana kada je Stephenson, 1825. godine, konstruirao prvu lokomotivu na parni pogon. Iste te godine je ta prva lokomotiva isprobana u Engleskoj na liniji Stockton – Darlington.
Prve tračnice nisu građene za željeznicu. Njihova pojava datira iz 17. i 18. stoljeća, kad su služile za izvlačenje ugljena i ostalih ruda iz rudnika pomoću vagoneta, koji su bili pokretani ljudskom snagom, odnosno kasnije životinjskom vučom. Nakon prve probe željeznica se vrlo brzo širi po Engleskoj. Tu ona postiže značajne rezultate. Postoji podatak daje već 1829. god. na pruzi Manchester – Liverpool voz postizao brzinu od 56 km/h. Ubrzo nakon toga javljaju se prve željeznice i u drugim europskim zemljama. Francuska dobija prvu željeznicu 1827, Austrija, Češka i SAD dobijaju prvu željeznicu 1829, Belgija i Njemačka 1835,  Rusija 1838, Indija 1853. i Australija 1854. godine.Prva pruga u Bosni i Hercegovini puštena je u promet 1872 godine.  Poslije Berlinskog kongresa (1878) Austrougarska je okupirala Bosnu i Hercegovinu i odmah počela intezivnu gradnju pruga.Okupacione trupe su gradile pruge na liniji svog prodora u Bosni,da bi osigurali snadbjevanje trupa. Več u septembru 1878 godine započeta je gradnja uzane pruge od Bosanskog Broda do Sarajeva. Pruga je završena 05.10.1882 godine kada je lokomotiva dovezla prvi voz u Sarajevo.

Željeznička Vučna vozila
Tokom historijskog  razvoja željezničkih vozila, s obzirom na vrstu pogona, postojale su tri  vrste pogona: parni, dizelski i električni. Međutim, zadržala su se samo dva osnovna oblika pogona: dizelski i električni.  Zašto je to tako vidjet će se iz analize osnovnih karakteristika, odnosno prednosti i nedostataka pojedinih oblika pogona.
Parna vuča
Od 1825. godine kada je Georg Stephenson konstruirao i izradio prvu parnu lokomotivu, slijedio je daljnji razvoj parnih lokomotiva te je praktično cijelo stoljeće parna vuča bila osnovni oblik vuče na željeznici. Parne lokomotive iskazale su tokom eksploatacije sljedeće dobre osobine:1.dobra vučna karakteristika, što znači da lokomotiva razvija veliku vučnu silu pri malim brzinama, a povećanjem brzine vučna sila se smanjuje. To se postiže prikladnim punjenjem štapnoga parnog stroja vodenom parom, koji predstavlja osnovni pogonski stroj parne lokomotive;2. jednostavna promjena smjera kretanja reverziranjem stroja;3.jednostavna konstrukcija;4.pogodna za održavanje;5.mogućnost korištenja raznovrsnoga i jeftinijega goriva, kao što su drvo, ugljen, dizelsko gorivo i druga;6.mogućnost preopterećenja povećanjem pritiska u kotlu.
Ranije lokomotive  imaju   i brojne nedostatke zbog kojih se danas više ne upotrebljavaju. Osnovni nedostaci očituju se u sljedećem: loša dinamička svojstva zbog velikih neoslonjenih masa, a kao posljedica velikih pogonskih kotača. To dinamički dodatno opterećuje gornji ustroj pruge i sama vozila. Parna lokomotiva također ima neravnomjeran okretni moment na pogonskim kotačima zbog specifičnog rada štapnoga parnog stroja;1. slabo iskorištenje ugljena što se očituje niskom ukupnom korisnošću koja iznosi samo 6 – 12 %. Pritom su najveći gubici u štapnom parnom stroju gdje se vodena para još s velikim sadržajem unutarnje energije izbacuje u okolinu;       2. dugo vrijeme potrebno za pripremu lokomotive za normalan rad (oko dva sata), kao i za prestanak službe;3.relativno mali polumjer kretanja pa je svakih 200 do 300 km potrebno punjenje ugljenom, a svakih 50 do 100 km punjenje vodom;1.velika potrošnja vode, što predstavlja znatan nedostatak u krajevima koji oskudijevaju vodom;2. duga zadržavanja tokom opskrbe lokomotiva vodom i ugljenom;3. zagađivanje okoliša;4. nemogućnost postizanja velikih brzina vožnje.
2

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Saobraćaj

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari