Tehnološki procesi u kontejnerskim terminalima

UVOD

U ovom seminarskom radu ćemo površinski objasniti strukturu kontenjerskog terminala, šta sadrže ti dijelovi terminala, te cemo se najvećim dijelom bazirati na obradu skladišnog platoa kontenjerskog terminala.
Na skladišnom platou se vrše operacije manipulisanja jedinicama intermodalnog trasnporta tj. kontenjerima, te se jedinice intermodalnog transporta skladište na skladišnom platou, vrlo je bitno obratiti pažnju, pri razvijanju skladišnog platoa, na vrsti mehanizacije koja ce da se koristi pri manipulaciji jedinicam intermodalnog transporta, te takodje obratiti pažnju na naćim slaganja, skladištenja, ćime čemo osigurati što efikasniji način iskorištenja skladišne površine, i povečati broj TEU jedinica koji ce proći kroz terminal.
Takodje u seminarskom radu smo objasnili pomoći crteža module slaganja i koju vrstu mehanizacije možemo primijeniti za koji model, takodje smo obradili formule koje ce poslužiti za izraćunavanje kapaciteta skladišnog platoa, radi što boljeg planiranja i osiguravanja maksimalne iskorištenosti skladišnog platoa

KONTENJERSKI TERMINALI

Kontejnerski terminal podrazumijeva infrastrukturu u kojoj se izvode sve intermodalne operacije (vezane za saobraćaj) između brodova sa komorama, LO/LO brodova i različitih oblika kopnenog transporta (i obrnuto).
Ključne operacijske funkcije koje se izvode u terminalu mogu se grupirati na:

• utovar/istovar kontejnera sa/na brodove (uz upotrebu kranova);
• prebacivanje kontejnera iz/do skladišnih zona i slaganje/premještanje kontejnera u/iz skladišnih zona;
• prebacivanje kontejnera na/sa željeznice ili druma.

Opis individualnih komponenti jednog terminala može biti pojednostavljen ako terminal zamislimo kao sistem sastavljen od podsistema od kojih svaki ispunjava naprijed navedene funkcije.
Podsisteme koji čine terminal možemo definirati na slijedeći način:

1. Pristanište (operativna obala): infrastrukturni podsistem u kojem se izvode operacije istovara/utovara kontejnera sa/na brod;

2. Zona skladištenja kontejnera: infrastrukturni podsistem u kojem se skladište kontejneri (treba istaći da se termin zona skladištenja kontejnera često koristi kako bi se opisalo cijelo područje koje čine ranžirna zona plus naprijed spomenuta skladišna zona). Sistemi koji se koriste za manipulaciju nisu uvijek dovoljno fleksibilni da omoguće transfer/skladištenje neograničenog broja kontejnera. U nekim skladišnim zonama se operira fleksibilnim tehnologijama (“jahač” i portalni skladištar), dok u drugim koriste manje fleksibilna sredstva (portalni kran sa gumenim točkovima i portalni kran na šinama). Zone skladištenja kontejnera mogu biti podijeljenje na izvozne/uvozne. Dalja podjela se koristi kako bi se razlikovale zone za odlaganje praznih kontejnera, koje su obično locirane na periferiji ili čak izvan terminala, zone za odlaganje univerzalnih punih kontejnera, kao i za odlaganje specijalnih kontejnera.

3. Željeznički subterminal: infrastrukturni podsistem za otpremanje/ prijem ITU iz terminala na kolosijeke. Uključuje zonu aktivnog skladištenja za vertikalnu manipulaciju kontejnerima koji se utovaraju/istovaraju na/sa željezničkih vagona i susjednu skladišnu zonu, koja je obično paralelna sa samim kolosijecima. Ovaj podsistem se u nekim slučajevima može nalaziti i izvan terminala i tada željeznički subterminal ne čini dio postrojenja koje na korištenje nude lučke uprave.

4. Ulazna kapija (prijemno/otpremna zona za drumski transport): podsistem koji veže sistem puteva sa kontejnerskim terminalom. Sastoji se od kontrolirane ulazne tačke, zajedno sa odgovarajućom zgradom, gdje drumska vozila dolaze u terminal ili odatle odlaze iz terminala, carinskog dijela terminala na kojem se vrši pregled, isporuka i razmjena dokumentacije, te prostora za obavljanje svih bitnih usluga vezanih za prijelaz sa kopnenog na pomorski transport;