Temperaturne skale
CELZIJUSOVA SKALA
Stepen celzijusa (°C) je jedinica za temperaturu nazvana po švedskom astronomu Andersu Celzijusu (1701—1744), koji je prvi predložio sličan sistem 1742. godine. Celzijusova temperaturna skala je dizajnirana tako da tačka mržnjenjavode bude 0 stepeni, a tačka ključanja 100 stepeni na standardnom atmosferskom pritisku. Nezavisno su istu skalu predložili Elvije iz Švedske (1710), Kristijan od Liona (1743) i botaničar Karol Linej (1740).
Pošto postoji sto graduacija između ove dve tačke, prvobitni termin za ovaj sistem je bio centigrad (100 delova). Godine 1948. ime sistema je zvanično promenjeno u celzijus na devetoj Generalnoj konferenciji težina i mera i u priznanje samom Celzijusu, a i kako bi se uklonila konfuzija izazvana konfliktom zbog korišćenja SI prefiksa centi-. Dok su vrednosti za tačke mržnjenja i ključanja vode ostale približno tačne, prvobitna definicija je neprikladna kao zvanični standard: zavisi od definicije za standardni atmosferski pritisak, koji za uzvrat zavisi od definicije temperature. Sadašnja zvanična definicija za celzijus postavlja 0,01 °C kao trojnu tačku vode i stepen kao 1/273.16 razlike u temperaturi između trojne tačke vode i apsolutne nule. Ova definicija osigurava da jedan stepen Celzijusa predstavlja istu temperaturnu razliku kao jedan kelvin.
Anders Celzijus je prvobitno predložio da tačka mržnjenja bude 100 stepeni, a da tačka ključanja bude 0 stepeni. Ovo je obrnuto 1747, na zahtev Linea, ili možda Danijela Ekstroma, proizvođača većine termometara koje je Celzijus koristio.
Celzijusova skala se koristi širom sveta za svakodnevne svrhe. U elektronskim medijima, do kasnih 1980ih ili ranih 1990ih, još uvek se često za Celzijus govorilo centigrad, pogotovo u vremenskim prognozama na evropskim mrežama kao što su BBC, ITV, i RTÉ. U Sjedinjenim Državama i Jamajci, farenhajt je ostao preferirana skala za svakodnevna merenja temperature, iako se celzijus i kelvin koriste za aeronautičke i naučne primene
Više u Fizika
Električne osobine unapređenog sistema za pražnjenje u T-cevi
- Fizika
- Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad · Novi Sad
- 33 stranica
Akustika prostorija
- Fizika
- Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad · Novi Sad
- 72 stranica
Fononski udeo u termodinamici nanofilmova
- Fizika
- Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad · Novi Sad
- 26 stranica
Više u Seminarski radovi
Optimizacija CT doze (akvizicionim protokolom) kod PET/CT i SPECT/CT hibridnih uređaja
- Osnove nuklearne medicine
- Visoka zdravstvena škola strukovnih studija · Beograd
- 14 stranica
Analiza determinanti ponašanja potrošača na primeru proizvoda “Instant Palenta” RJ – Corn Product
- Ponasanje potrosaca
- UNIVERZITET EDUCONS - Fakultet poslovne ekonomije · Srem. Kamenica
- 14 stranica
Glavni elementi kratke priče
- Kreativno pisanje
- UNIVERZITET U BANJA LUCI Ekonomski fakultet
- 10 stranica
Više u Skripte
Mrežni plan
- PLANIRANJE
- UNIVERZITET U SARAJEVU Fakultet za saobraćaj i komunikacije · Sarajevo
- 6 stranica
Python plan učenja
- VI
- Visoka škola 'CEPS-Centar za poslovne studije' u Kiseljaku · Sarajevo
- 5 stranica
Sistemi upravljanja
- Mehatronika
- UNIVERZITET U SARAJEVU Muzička akademija · Banovici
- 18 stranica