Teorija velikog praska

UVOD

Kada je vrijeme počelo ? Odakle smo mi došli ? Koja je naša sudbina ? Ovo su tri temeljna pitanja ljudskih bića.

Što je bilo prije početka vremena ? Što se nalazi izvan ruba svemira ? Dali je moguće putovati unazad u vrijeme ? Još tri nova pitanja se pojavljuju i oduševljavaju mlade ljude.

Svatko od nas se može prisjetiti postavljanja ovakvih pitanja kao djeca. Nažalost, nitko od nas nije znao odgovor. Ali željeli smo znati. Trebamo postati astronomi kako bi shvatili sve to, mislili smo.

No, ustanovili smo da to nije baš tako lako. Znanstvenici su napravili značajan napredak u nedavnim godinama, ali mnogo pitanja ostaje kontroverzno. Ovo se često ilustrira u naslovima novina:”Znanstvenici ugledali lice Boga, potvrđen model Velikog Praska” (primjer iz rezultata satelita koji detektira kozmičko pozadinsko zračenje), “Dali je Svemir mlađi od zvijezda koje su u njemu ? Kozmologija u kaosu” (pokušaji da se izmjeri starost Svemira), “Astronomi pronašli milijarde novih galaksija koje nisu očekivali” (promatranja svemirskim teleskopom Hubble), “Fizičari opisuju strašan kraj svijeta” (spekulacije o budućnosti Svemira).

Svi ti članci i mnogo toga drugog, čine kozmologiju zanimljivim područjem. Po definiciji, kozmologija je studija Svemira u cjelini, njegova povijest i sveukupan sadržaj. Kozmologija pokušava odgovoriti neka od najosnovijih pitanja o stvarnosti koju nastanjujemo.

Što kozmolozi podrazumijevaju pod “Svemir” ? Očito je da se Svemir sastoji od svega što je u njemu. Ali da bismo proučavali “sve”, to bi bilo malo pre komplicirano, pa kozmolozi promatraju Svemir kao cjelinu – baš kao što doktor pregledava naše tijelo bez da razmišlja o svakom atomu unutar njega. Ako se popnete na brdo i pogledate okolo, vidjeti će te stvari pri različitim udaljenostima: trava, drveće, zgrade, planeti, zvijezde, galaksije. Obraćajući pozornost na različite udaljenosti, možete posložiti stvari u grupe i tretirati svaku grupu kao zasebnu jedinicu: zelenilo, šuma, grad, Sunčev Sustav, galaksija, nakupine galaksija. Nakupine galaksija predstavljaju najveće jedinice od svih u svemiru. Najudaljenije nakupine galaksija su tako daleko da je trebalo proći gotovo cijelo vrijeme trajanja Svemira da njihova svijetlost dođe do nas.

Kozmolozi su u specifičnoj poziciji u odnosu na ostale znanstvenike. Postoji samo jedan uzorak onoga što proučavamo: jedan jedini Svemir u kojem živimo. Ne možemo ga reproducirati; ne možemo uzeti drugi i vidjeti što mu se događa; ne možemo ga usporediti ni sa čime drugim, kao što astronomi to rade rutinski sa planetima, zvijezdama i galaksijama. Niti možemo eksperimentirati sa onime što proučavamo. Mi samo možemo pasivno promatrati.

Štoviše mi smo unutar Svemira (po definiciji). A to još dodatno otežava naše proučavanje. Kozmolozi su poput zubara koji pokušavaju raditi na vlastitim zubima. Nalazimo se zatočeni unutar objekta koji proučavamo. U znanosti uvijek pomaže gledati stvari izvana. Zoolozi pokušaju ostati neprimjećeni od životinja kako ne bi utjecali na njihovo ponašanje. Meteorolozi promatraju olujne sisteme odozgora preko vremenskih satelita. Ali iz Svemira ne možemo pobjeći. Ne možemo otići van i malo razgledati.