Odlomak

Voved

Transportnite pojavi nastanuvaat vo neramnotežni termodinamički sistemi, kako rezultat na toplinskoto haotično dviženje na molekulite, se vrši prenos na energija, masa ili impuls. Transportot na supstancii vo živite organizmi može da bide pasiven i aktiven transport. Difuzija e spontan proces na vzaemno prodiranje na molekulite na dve ili poveќe materii vo slobodniot meѓumolekularen prostor kako posledica na toplinskoto haotično dviženje na molekulite. Difuzijata može da bide slobodna i neslobodna. Slobodna e koga se odviva bez pregrada meѓu supstanciite što difundiraat, a neslobodna e koga nastanuva indirektno, preku nekoja porozna pregrada.

 
Transportni pojavi
Transportni pojavi nastanuvaat vo neramnotežnite termodinamički sistemi, pritoa, kako rezultat na toplinskoto haotično dviženje na molekulite, se vrši prenos na energija, masa ili impuls. So procesot na prenosot na masa e povrzana difuzijata, so prenosot na impuls, povrzano e vnatrešnoto trienje (viskoznosta) , a toploprovodnosta e uslovena od prenosot na energija. Kaj ovie pojavi prenosot na masa, impuls i energija teče vo nasoka obratna od nivniot gradient, a pritoa sistemot se dobližuva do sostojba na termodinamička ramnoteža. Transportot na supstancii vo živite organizmi, može da e pasiven i aktiven transport. Za razlika od pasivniot transport (koj teče vo nasoka obratna od gradientot na koncentracija) , aktivniot transport se odviva vo nasoka na gradientot na koncentracijata i toa za smetka na energijata oslobodena pri metaboličkite procesi.

 
Aktiven i pasiven transport

Aktivniot transport e primarno i sekundarno aktiven. Karakteristično za aktivniot transport e deka materiite se prenesuvaat protiv koncentriraniot gradient so potrošuvačka na energija i za transport na naznačenite supstancii se koristat prenositeli. Pri pasiven transport energijata ne se koristi i materiite se prenesuvaat vo nasoka na koncentriraniot gradient.

 

 

 

Slobodna difuzija na gasovi, tečnosti i tvrdi tela

Difuzijata e spontan proces na vzaemno prodiranje na molekulite na dve ili poveke materii vo slobodniot meѓumolekularen prostor kako posledica na toplinskoto haotično dviženje na molekulite. Pritoa, se odviva prenos na masa od edno na drugo mesto vo prostorot. Pojavata difuzija se odviva i vo ednorodna sredina pri različna koncentracija na molekulite. Difuzijata trae se dodeka postoi gradient na koncentracija. Difuzijata što se odviva bez pregrada meѓu supstanciite što difundiraat se vika slobodna difuzija. Slobodnata difuzija na molekulite od edna ista materija se vika samodifuzija. Slobodnata difuzija na gasovi vo tečnost se vika apsorpcija, a slobodnata difuzija na gasovi vo tvrdo telo e atsorpcija. Ako difuzijata nastanuva indirektno, obično preku nekoja porozna pregrada, taa se vika neslobodna. Neslobodnata difuzija na gasovi se vika efuzija, a na tečnostite osmoza. Gradientot na koncentacija e merka za brzinata na difuzijata. Slobodnata difuzija na tečnosti može da se pokaže koga vo eden sad ќe se stavat dve tečnosti. Ednata neoboena, voda i nekoj oboen rastvor. Za da se vospostavi ostra granica meѓu dvete tečnosti prvo vo sadot se naleva čistata voda, a pod nea so dolga pipeta se vnesuva oboeniot rastvor. Vo početokot granicata meѓu dvete tečnosti ќe bide ostra, no so tekot na vremeto ostrata granica započnuva da se gubi. Posle podolgo vreme poradi prisutnosta na procesot na difuzija na vodata se dobiva homogen rastvor. Difuzionite procesi važat i za poveќe komponentni rastvorlivi supstancii. Pri zadadena temperatura procesot na difuzijata, poradi zgolemenata podvižnost na česticite, najsilno e izrazena vo gasovite, poslabo kaj tečnostite i najslabo vo tvrdite tela. Tečnostite imaat pogolema gustina, a meѓumolekularnite rastojanija se tolku mali što za nekoi sredni dolžini na slobodniot pat na molekulite, ne može da stane zbor. Malite molekuli vo rastvorot se dvižat relativno pobrzo od makromolekulite. Kaj makromolekulite koeficientot na difuzija zavisi od dimenziite i oblikot na molekulite. Difuzijata i samodifuzijata kaj tvrdite tela, isto taka se pokoruva na Fikoviot eksperimentalen zakon.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Fizika

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

2 replies on “Transportni pojavi”

fets2134 says:

Ne mogu skinuti fajl, kaze da ne postoi.

DubravkaD DubravkaD says:

Problem je rešen, sada možete normalno preuzeti rad.
Bodovi za prvo neuspešno preuzimanje će Vam biti refundirani, a pošto ste otkrili grešku sleduju Vam i nagradni krediti.

Srdačan pozdrav,
staging-studentirs.kinsta.cloud

Komentari