Međunarodno-pravni osnovi sistema bezbednosti

1. UVOD

Riječ bezbjednost je višeznačna i njome se imenuju i označavaju razni elementi i odnosi. Postoji veliki broj definicija bezbjednosti. Najčešće se koriste dva termina: sigurnost i bezbjednost. Riječ sigurnost potiče od latinske riječi securitas, što znači sigurnost, odsustvo opasnosti i izvesnosti, samopouzdanje i slično. Bezbjednost se izvodi iz riječi bezbjedno što u suštini predstavlja bezopasnost, obezbjeđenje sa najvećim pouzdanjem, čvrsto, odlučno bez kolebanja, a na drugoj strani pojam sigurnost implicira stanje, odnosno onoga koji je siguran.

Danas dominiraju političke prijetnje, ekonomske prijetnje, čovjekom izazvane ekološke prijetnje i društvene prijetnje.Savremene pojave ugrožavanja bezbjednosti odlikuju brojne karakteristike. Neke od njih svojstvene su većem broju ugrožavajućih pojava: protivpravnost, nemoralnost, multikauzalnost, multimanifestnost, indikativnost, individualnost, dinamičnost, elastičnost, interaktivnost, (ne)mjerljivost, (ne)predvidivost, višestrukost standarda kvalifikovanja i tretiranja, destruktivnost, složenost i nedovoljna istraženost.

Protivpravnost je protivnost pravnim normama pozitivnog međunarodnog i unutrašnjeg prava, a protivzakonitost je protivnost normama zakonskih propisa.Pojave ugrožavanja bezbjednosti su najčešće multikazualne, odnosno multifaktorske prirode, što je jedan od razloga njihove “imunosti” na reakciju društva i sistema bezbjednosti.Iz svega naprijed prezentiranog uočljivo je da je integralni sistem bjezbjednosti i zaštite ozbiljno i složeno društveno pitanje, zato se ovom problemu treba posvetiti puno veća pažnja.
2. MEĐUNARODNO-PRAVNI OSNOVI SISTEMA BEZBJEDNOSTI
Svako društvo se mijenja, manje ili više, sporije ili brže, vidljivije ili manje vidljivo. Od tih promjena zavise i uslovi koje će imati nauka i koji će uticati na njen razvoj ili nastanak određenih nauka, razvoj naučnih oblasti, disciplina i slično.

Važno je pratiti i istraživati šta se u društvu mijenja, kako se mijenja, kog intenziteta, stepena i obuhvata su te promjene, da li su promjene usmjerene ka ukupnom poboljšanju stanja u društvu, ka poboljšanju nekih njegovih dijelova (ekonomije, socijalnih odnosa, politike), nekih slojeva i segmenata a zaostajanju drugih. Možda je riječ o stagnaciji ili retrogradnim djelovanjima u društvu. Potrebno je uočiti da li se promjene odvijaju prema inerciji i spontanom djelovanju određenih društvenih snaga ili je riječ o planiranim, organizovanim i usklađenim promjenama u društvu. Odnosno, da li promjene korenspondiraju sa naukom, naučnim dostignućima i na nauci zasnovanim planovima, strategijama i aktivnostima.

Bezbjednost je jedna od osnovnih ljudskih potreba: garancija opstanka, napretka i blagostanja, ekonomske sigurnosti i mogućnosti, humanosti i poretka, slobodnog života bez straha ili teškoća, dobro na koje svi imaju pravo.

Bezbjednost je djelatnost i funkcija, zatim stanje, pa organizacija i najzad, odsustvo ugrožavajućih pojava i straha (bezopasnost, sigurnost), a u njenom središtu su izvjesne vrijednosti i interesi. Ugrožavanje bezbjednosti je suprotnost bezbjednosti. Riječ je o svim pojavama i procesima koje su destruktivne po referentne vrijednosti i interese jer onemogućavaju ili otežavaju njihovo dostizanje, postojanje, uživanje i razvoj. Ugrožavanje bezbjednosti se u raznim naukama i sferama prirodne i društvene stvarnosti različito tumači i određuje.

Ugrožavanje bezbjednosti postoji uvijek kada se dovodi u pitanje postojanje, ispoljavanje i uživanje onog što je vrijedno i značajno, odnosno kada se na referentnim vrijednostima javljaju ili se mogu javiti neželjene promjene ili se ne mogu nesmetano uživati.Ugrožavanje bezbjednosti, ljudi, materijalnih dobara i životne sredine svrstava se u:
– prirodne (elementarne ) opasnosti i nesreće, koje se dijele na litosferske-seizmološke (zemljotresi), amosferske (vjetar,grad), hidrosferske (poplave,lavine) i biosferske (suše);
– tehničko-tehnološke opasnosti koje se manifestuju kao pojave praćene jonizujućim zračenjem, hemijske kontaminacije i udesi u hemijskoj industriji, požari, saobraćajne nezgode i nesreće na radu;
– ratne opasnosti i nesreće koje se manifestuju kao oružana dejstva sa kopna, vazduha i mora, odnosno prirodne i tehničko-tehnološke nesreće izazvane ratnim dejstvima.
Uspješnije spriječavanje raznovrsnih ugrožavanja bezbjednosti moderne države predpostavlja i zahtjeva neposredno i odgovorno angažovanje na ovim pitanjima i ostalih društvenih činilaca, kao što su: organi uprave i lokalna zajednica, javne službe, preduzeća i druge organizacije, nevladine organizacije, obrazovno-vaspitne i naučne ustanove, vjerske zajednice, građani, društvene organizacije, sredstva masovne komunikacije i drugi.