Obrazovanje kao komponenta karijernog vođenja i savetovanja u tranzicionim periodima profesionalnog razvoja odraslih
Objavio minche90 18. april 2024.
Naučni radovi, Skripte, Obrazovanje
Objavio Zacmikija 09. april 2014. Prijavi dokument
1. UVOD
Svjedoci smo pojave perioda u kojem dolazi do svakodnevnog značajnog povećanja broja visokoškolskih instituci. Time se stvara mbijent i prednosti i mana. Jasno je da veći broj visokoškolskih ustanova svakako doprinosi većem obrazovanju populacije i njenom prosvećivanju, a samim tim i razvoju ekonomije i kulture. Gledano iz drugog ugla, postoji izuzetno izražena opasnost od nekvaliteta «univerzitetskog proizvoda» ili diplomiranih studenata. Sada, poslije već dužeg perioda radikalnih izmjena u sistemu studiranja i na našim Univerzitetima, može se govoriti o rezultatima promjena i o kvalitetu ili nekvalitetu proizvoda našeg visokoobrazovnog sistema. Može se govoriti o tome kako skaliranje ocjena, tumačenje Gausov-e raspodjele, sistem bodovanja studenata i druge novine utiču na kvalitet krajnjeg proizvoda. Ove i druge novine u visokom obrazovanju u Crnoj Gori, donose značajne izmjene u navikama nastavnog kadra koji iz perioda apsolutnih autoriteta prelazi u jedan sasvim drugačiji, fleksibilni period kada treba određene barijere između studenata i profesora zamijeniti sa uslovima potpuno slobodnog protoka informacija i djelovanja na bazi povratne sprege.
Ukoliko govorimo o proizvodu u visokom obrazovanju, a to je diplomirani student i ako jednu visokoškolsku ustanovu posmatramo kao procesno modelirani sistem, da li je moguće govoriti održivosti takvog sistema koji u najboljim slučajevima koji se kod nas i danas javljaju ima 60-70 % uspjelih proizvoda (u najboljim slučajevima je tolika prolaznost na našim fakultetiima). Naravno u vezi sa tim može li se ukazati na nepovoljnu strukturu troškova kvaliteta odnosno cijeni koštanja nekvaliteta koji se dobija na našim visokoškolskim ustanovama. Ti i mnogi drugi elementi treba da budu predmet preispitivanja poboljšavanja kroz detaljnu analizu, korekciju i prevenciju.
Ovako definisane uslove u visokom obrazovanju prate i procesi preispitivanja i revidovanja najraznovrsnijih standarda kvaliteta i posebno izraženi procesi integracije više modela standarda u jedan sveobuhvatni sistem. Taj talas standardizacije i uopšte težnje za uspostavljanjem, praćenjem, razvijem i unapređenjem sistema kvaliteta u najraznovrsnijim oblastima nije izbjegao ni sistem visokog obrazovanja. I za univerzitetske cjeline i sisteme obrazovanja na njima, počinju da se razvijaju referencijali, mehanizmi i modeli za uspostavljanje sistema kvaliteta i njegovo dosledno sprovođenje, održavanje i unapređenje. Takođe, shodno terminologiji i aktivnostima na uspostavljanju poslovne izvrsnosti, i u visoko obrazovnim sistemima se razvijaju modeli za uspostavljanje poslovne izvrsnosti ili kako će se to navoditi u ovome radu «izvrsnosti u visokom obrazovanju». Paralelno sa razvojem referencijala za ovu oblast razvijaju se i mehanizmi akreditacije i mehanizmi koji garantuju povjerenje u doslednjost, efikasnost i efektivnost uspostvaljenog sistema kvaliteta. O osnovnim specifičnostima vezanim za sistem kvaliteta u visokom obrazovanju kao i o nekim konkretnim predlozima za implementaciju će se govoriti u sledećim tačkama ovoga rada.
2. STANDARDI I SMJERNICE ZA OBEZBJEĐENJE KVALITETA U OBLASTI EVROPSKOG VISOKOG OBRAZOVANJA
Sistem kvaliteta u visokom obrazovanju mora da bude takav da ispunjava široki dijapazon standarda. U tom smislu, kao i u drugim modelima sistema kvaliteta, može da se uspostavi sistem kvaliteta u skladu sa jednim ili više referencijala. U tom pravcu preporuke i iskustva su različita zavisno od zemlje, kulture, opredeljenja, potreba i slično. Pored određenog-ih izabranog referencijala, sistem kvaliteta u visokoobrazovnoj ustanovi mora da uzme u obzir i zahtjeve definisane nacionalnim zahtjevima za visoko obrazovanje i zahtjevima bolonskog procesa. U ovom dijelu su značajni i zahtjevi Međunarodne mreže agencija za obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, Evropske mreže obezbjeđenja kvaliteta i drugo. Nivo do kojeg će neka visokoobrazovna ustanova izdići svoj sistem kvaliteta je svakako lična potreba, neophodnost, želja, opredeljenje itd. te institucije.
Projekat implementacije sistema kvaliteta u visokoobrazovnoj instituciji mora da bude sistematičan i planiran. U tom smislu je neophodno poći od definisanja misije i vizije kvaliteta i usvajanja politike kvaliteta. U ovom dijelu je neophodno jasno postaviti ciljeve kvaliteta, postaviti prioritetet i opredijeliti se za jasnu definiciju i doživljaj kvaliteta.
Objavio minche90 18. april 2024.
Objavio Wvv 05. decembar 2023.
Objavio milicab 02. oktobar 2023.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio Nenad Zivkovic 25. mart 2024.
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Objavio mitrovicm993 24. april 2024.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.