Uvod
Govoreći O Krizi Koja Se Danas Desila, Može Se Reći Da Je U Pitanju Sveukupna Kriza
Savremene Civilizacije Zapara Koja Se Prelila Na Sve Djelove Svijeta. To Pogotovo Važi U
Slučaju Sad-A, Gdje Je Tzv. Finansijska Kriza Počela I Gdje Je Eskalirala U Ekonomsku Krizu
Koja Se Prelila U Druge Djelove Svijeta Pogotovo U One Zemlje Koje Su Imale Isti Ili Sličan
Vrjednosni Sistem, Kao Što Je Slučaj Sa Velikom Britanijom. Ekonomisti Često Ističu Da Je
Nukleus Svjetske Ekonomske Krize – Kriza Tzv. Hipotekarnih Kredita. Međutim, Oni
Prećutkuju Ili Ne Znaju Da Su Zaposleni U Bankama Koji Su Davali Te Kredite, Kao I
Zaposeleni U Raznim Revizorskim I Rejtinh Kućama Često Obmanjivali Potencijalne Korisnike
Tih Kredita, Ubjeđivali Ih Da Oni Mogu Njih Otplaćivati, Iako Su Znali Da to Neće Biti
Moguće. Dakle, Zbog Nemorala Zaposlenih U Bankama I Rejting Kućama, Došlo Je Do Tzv.
Hipotekarne Krize.
Do Nje Je Došlo I Zbog Sve Veće Nepravde U Raspodjeli Prihoda Ostvarenim Dinamičnim
Privrednim Aktivnostima Koja Se Ispoljava U Simboličnom Ili Nikakvom Rastu Dohotka
Ogromnog Procenta Zaposlenih I Istovremeno, Enormnim Rastom Prihoda Menadžera I
Vlasnika Kapitala. U Posljednjih Dvadesetak Godina, Tj. Prije I Poslije Prihvatanja Tzv
„reganomike“ U Sad-U I Tzv. „tačerizma“ U Velikoj Britaniji, Ekonomska Nauka Je U Tim
Zemljama Svesrdno Propagirala Ekstremni Neoliberalni Kapitalizam, Koji Je , Kako Ističu
Ekonomisti, Imao Vrlo Ozbiljnu Sistemsku Grešku Koja Je Morala Dovesti Do Kolapsa Tog
Tipa Kapitalizma. Vrlo Je Vjerovatno Da Bi Do Kolapsa Već Došlo Da Nisu Upumpani
Ogromni Iznosi Sredstava Kako U Sferu Uslužnog, Tako I U Sferu Proizvodnog Sektora. Na
Žalost, Ekonomska Nauka U Tim, Ali I Drugim Zemljama Imala Je Ogroman Doprinos U
Enormnom Propagiranju Tog Modela Čije Su Osnovne Karakteristike Deregulacija Privrednoh
Tokova, Isključenje Države U Sferi Privrede, Potpuna Dominacija Tržišta (Tzv. „tržišni
Fundamentalizam“), Maksimalna Liberalizacija Spoljnje Trgovine (Bolje Reći Uvoza),
Maksimalna Liberalizacija Stranih Direktnih Investicija, Sveobuhvatna Privatizacija I Sl.
Umjesto Kapitalizma U Kome Je Dominirala Kejnzova Makroekonomska Politika, Na Scenu Je
Stupila Politika Koju Su Propagirali Tzv. „momci Iz Čikaga“ Na Čijem Je Čelu Bio Čuveni
Nobelovac Fridman. Njihovo Učenje Su Prihvatili Ronald Regan I Margaret Tačer, A Dosljedno
Su Ih U Tome Sljedili Klinton I Bler, A Do Skora Je to Primjenjivao I Gordon Braun. I Jedna Od
Najutjecajnijih Njemačkih Filozofa Jirgen Habarmas S Pravom Ističe Da Je „društvano-
Darvinistički Potencijal Slobodnog Tržišta I to Se Sada Odražava Ne Samo Na Politiku Prema
1
Društvu Nego I Na Spoljnu Politiku“. On Ističe Da Su Svi Oni „izgleda Povjerovali Jedino Da
Neoliberalizam Predstavlja Vrhunac Svjetske Mudrosti I Da Se Eto, Došlo Do Vječne Istine“
U 1990.Godini Usvojen Je, Od Strane Mmf-A, Svjetske Bankei Ministarstva Za Finansije Sad-A,
Tzv. Vašingtonski Sporazum Koji Propisuje 10 Stavova Koje Bi Zemlje Latinske Amerike
Trebalo Da Primjenjuju Pri Vođenju Ekonomske Politike Ako Pretenduju Na Dobijanje Novih
Kredita. Nakon Što Je Taj Program Praktično Nametnut Zamljama Latinske Amerike, Ovih
„deset Božjih Zapovjesti“ Su Nmetnute I Zemljama U Tranziciji I Polovini Postojećih Zemalja.
U Njemu Je Bilo I Dobrih Preporuka, Ali Su Dominirali Privatizacija, Liberalizacija Spoljne
Trgovine I Stranih Direktnih Investicija I Deregulacija Privrednih Tokova. I Kao Što Je Rekao
Navedeni Filozof Habermas „centralna Poruka Tzv. Vašingtonskog Koncenzusa Glasi: „trickl
Dawn“, Tj. Pustite Da Bogati Postanu Još Bogatiji, A Neke Mrvice Će Onda Već Da Stignu Do
Siromašnih“.
1. Osvrt Na Uzroke Svjetske Ekonomske Krize
Sa Povećanjem Broja Zemalja Koji Su Milom Ili „sugestijom Mmf-A, Svjetske Banke I Sad-A“
Prihvatili Pravila Vašingtonskog Koncenzusa, Odnosno Neoliberalizam, Pregovori O Stvaranju
Trećeg Stuba „svjetskog Trojstva“ – Svjetske Trgovinske Organizacija Dobijali Su Sve Veće
Šanse Za Uspjeh I Početkom 1995. Stupila Je U Život Ova Organizacija Koja Svim Članicama,
Ali I Zemljama Kandidatima Za Članstvo, Nameće Liberalizaciju Spoljnje Trgovine I Stranih
Direktnih Investicija. Broj Članica Se Vrlo Dinamično Povećavao – Sa 104 Na 154 Do Kraja
2008. Godine.
Sve Važnije Zamlje U Razvoju, Sem Kine I Indije, Su Milom Ili Po „sugestiji“ Mmf-A, Svjetske
Banke I Sad-A Prihvatile Su Koncept Vođenja Ekonomske Politike Koji Preporučuje
Vašingtonski Koncenzus, Odnosno Model Neoliberalizma.
Svim Zemljama U Tranziciji, Sem Slovenije, Bio Je Nametnut Koncept Reformi I Pravila
Vođenja Ekonomske Politike Koji Predlaže Vašingtonski Konsenzus, Odnosno Model
Neoliberalnog Kapitalizma. To, Naravno Važi I Za Srbiju Koja Je Početkom 2001. Godine
Prihvatila Model Reformi I Ekonomske Politike Koje Su Nametali Mmf, Svjetska Banka I
Svjetska Trgovinska Organizacija (Iako Ona Nije Bila Još Uvijek Članica Ove Organizacije).
Pored Liberalizma Spoljne Trgovine, Koja Se Znatno Više Koristila U Razvijenijim Nego
Nerazvijenim Zemljama, Forsirana Je I Liberalizacija Stranih Direktnih Investicija Koja Je
Najviše Koristila Sve Moćnijim I Sve Brojnijim Transnacionalnim Kompanijama, Prije Svega Iz
Razvijenih Zemalja. U Devedesetim Godinama Prošlog Vijeka Došlo Je Do Liberalizacije
Protoka Tzv. Špekulativnog Kapitala.
2
Asistenata Sa Tog Univerziteta Je Sadašnjem Rukovodstvu Predala Peticiju Sa Zahtjevom Da Se
Taj Spomenik Skloni, Jer Je Izraz „jednoumlja“. Mnogi Intelektualci, Prije Svega U Sad-U, Ali I
U Drugim Zemljama, Čak Ističu Da Ekonomisti Uopšte Ne Zaslužuju Nobelove Nagrade, A
Mnogi Zahtjevaju Da Neki Od Onih Koji Su Dobili (Zahvaljujući Propagiranju Neoliberalizma I
Tržišnog Fundamentalizma) Vrate Ove Ugledne Nagrade.
Kao Što Smo Napomenuli, Pod Ogromnim Uticajem Sad, U Većoj Ili Manjoj Mjeri
Neoliberalizam Je Prihvaćen U Vrlo Velikom Broju Zemalja. Tako Je Fridman Zemljama U
Tranziciji, Početkom Devedesetih Godina Prošlog Vijeka Poručivao: „privatizujte, Privatizujte I
Samo Privatizujte“, Ali Početkom Ovog Vijeka, Priznao Je Da Je Pogriješio Konstatujući Da
Sada Shvata Da Je Važnije Stvoriti Pravnu Državu, Jer Su Bez Nje Efekti Privatizacije, Najblaže
Rečeno, Vrlo Problematični. Sad Su Sad Agresivnim Metodama „izvozile“ Svoj Neoliberalni
Model Društvenog I Ekonomskog Načina Života I Sem Ranije Jugoistočne Azije, A Od Početka
Ovog Vijeka, Nakon Gorkog Iskustva, Posebno Argentine, Taj Model Je Napustio Čitav Niz
Zemalja Latinske Amerike.
Ekonomska I Društvena Kriza Koja Je U Sad Dobila Dramatične Razmjere I Kojoj Se Ne Vidi
Kraj, Kao Što Je Napomenuto, Prelila Se U Sve Dijelove Svijeta I Praktično U Sve Zemlje, A
Posebno U Island, Letoniju I Mađarsku Pa I Slovačku, A Na Području Balkana U Hrvatsku, Crnu
Goru, Srboju, Bugarsku, Rumuniju, Pa I Grčku. Tragikomično Je Da Je Čuveni Ekgleski
Univerzitet Kembridž U Kome Je Koncentrisana Ogromna Univerzitetska Elita Engleske Ostao
Bez 300 Miliona Funti Koje Je Zbog Visoke Kamate, Uložio U Banke Islanda. Širom Svijeta,
Kako Među Političarima Tako I Među Naučnim Radnicima Iz Više Društvenih Nauka, Ističe Se
Da Je Neoliberalizam Bio Težak Promašaj I Da Je Donio Mnogo Više Štete Nego Koristi, Te Je
Zbog Toga Izgubljeno Povjerenje Naroda I Da Ga Zbog Toga Treba Što Prije Napustiti.
2. Hipotekarna Kriza U Sad-U Kao „okidač“ Svjetske Krize
Kriza Koja Je Aktuelna Najveća Je Od Tridesetih Godina Xx Vijeka. Počela Je Američkim
Kolapsom U Hipotekarnim Kreditima (Us Mortgage Collapse) U Avgustu 2007. Kao I
Posljedica Neusklađenosti Ponude I Potražnje.
Kriza Američkog Tržišta Nekretnina, Koja Nije Odmah Ozbiljno Shvaćena, Prijeti Razornom
Krizom U Cijelom Svijetu. Uzrok Je, Po Mišljenju Ekoknomista, U Besprizornoj Primjeni
Neoliberalne Ekonomske Politike.
Kriza Američkog Tržišta Nekretnina, Koja Nije Odmah Ozbiljno Shvaćena, Prijeti Razornom
Krizom Cijelom Svijetu. Uzrok Je, Po Mišljenju Ekonomista, U Besprizornoj Primjeni
Neoliberalne Ekonomske Politike.
4
Kriza Američkog Tržišta Nekretnina, Koja Je Već Hiljadama Amrikanaca Donjela Gubitak
Krova Nad Glavom, Ali I Izazvala Razornu Krizu Na Finansijskom Tržištu Širom Svijeta,
Vjerovatno Će Ostati Upamćena Kao Dosad Najteža Finansijska Kriza U Istoriji Sad-A.
Odgovorni U Sad-U, Ali I Njemačkoj I Mnogim Drugim Državama, Međutim, Još Podcjenjuju
Obim I Značaj Te Krize, Ali Mnogi Ugledni Ekonomisti I Analitičari Upozoravaju Da Se S Tim
Stvarima Ne Treba Šaliti.
Da Se Kriza Hipotekarnog Tržišta U Sad-U Zaoštrava I Može Izazvati Dramatične Posljedice Za
Cijelu Svjetsku Privredu, Pri Čemu „njena Druga Faza Može Biti Neuporedivo Tvrđa Od Prve“ ,
Smatraju Mnogi Ekonomisti. Osnovni Problem U Sad-U Jeste Cjenovni „balon“ Koji Je Doveo
Do Toga Da Su Cijene Kuća Vještački Dvostruko Ili, Ćak, Trostruko Povećane U Odnosu Na
Realnu Vrijednost. To Vještačko Povećanje Izazvali Su Takozvani Podprvoklasni, Ili
Subprimarni Hipotekarni Krediti Koji Imaju Veće I Promjenjive Stope Koje Su, Recimo, Sa
Početnih 3.75% Za Dvije Do Pet Godina Dospjele Na 8,25 Pa I Više Procenata. Ti Krediti Su
Odobravani Korisnicima Koji Se Nisu Kvalifikovali Za Zajmove Sa Nižim I Fiksnim Kamatnim
Stopama, A Pogodni Su Za One Ljude Koji Prvi Put Kupuju Kuću, Zbog Početnih Povoljnijih
Uslova Kredita.
Stručnjaci Ukazuju Da Su Neki Korisnici Tih Kredita U Sad-U, Možda Bile I Žrtve Brokera.
Zbog Toga Su Mnogi Korisnici Pobjegli Iz Određenih Područja, Prije No Što Je Vrijednost
Hipoteke, Zbog Stalnog Rasta Kamata, Dostigla Takav Nivo Da Korisnici Više Nisu Mogli Da
Ih Otplaćuju.
U Klivlendu, U Saveznoj Državi Ohajo, Recimo, U Pojedinim Gradskim Područjima, Samo U
Jednoj Ulici Je Čak 20 Od 30 Porodica Izgubilo Cijelu Svoju Imovinu, Jer Nisu Mogli Više Da
Otplaćuju Kredite, A Širom Tog Okruga Zapljenjeno Je Do Aprila Ove Godine Više Od 70. 000
Kuća. Nije Samo Problem Što Su Ljudi Prinuđeni Da Napuste Svoje Kuće, Već Poslije Njihovog
Odlaska Ostaje Prava Pustoš, Jer Čim Neka Porodica Napusti Zapljenjenu Kuću , Za Nekoliko
Dana, Pa Čak I Sati, Takozvani Sakupljači Starog Gvožđa Provaljuju U Napuštene Domove,
Probijaju Zidove I Vade Vodovodne Cijevi, A Sa Tavanice Skidaju Bakarne Električne
Instalacije I Aluminijumsku Izolaciju. Odnose Čak I Metalne Lavaboe I Kućne Uređaje, Koje
Kasnije Prodaju Pošto Sve Što Je Metalno Ima Dobru Prođu Na Međunarodnom Tržištu. Tako
Zapljenjena Kuća U Sumornim Predgrađima Mnogih Američkih Gradova Postaje Samo Prazna,
Bezvrijedna Ljuštura Koja Više Ne Može Prodati.
Istinske Žrtve Krize Su Stanovnici Predgrađa Koji Su Poštovali Pravila Igre, Plaćali Porez I
Sačuvali Svoju Imovinu, A Onda Ostali Da Žive U Takvom Pustom Kraju, Posmatrajući Kako
Odlaze Prve Komšije Čija Je Imovina I Cijela Životna Ušteđevina Nepovratno Izgubljena.
Ukupan Iznos Hipotekarnih Kredita U Sad-U Dostigao Je Sumu Od Oko 12 Biliona Dolara, Od
Kojih Su Za Gotovo Polovinu (5,3 Biliona) Garanti Ili Davaoci Zajmova Dvije Najveće Domaće
Hipotekarne Agencije „fredi Mek“ I „fani Mej“. „fani“ Je Među Desetak Najvećih Firmi Na
5
