Troškovi proizvodnјe I cena električne energije u funkciji nјene isplativosti
VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA
STRUKOVNIH STUDIJA IZ UROŠEVCA
SA PRIVREMENIM SEDIŠTEM U LEPOSAVIĆU
TROŠKOVI PROIZVODNјE I CENA
ELEKTRIČNE ENERGIJE U FUNKCIJI NјENE
ISPLATIVOSTI
Završni rad
MENTOR:
KANDIDAT:
dr Nenad Marković, predavač
Čalija Goran
Leposavić, 2018.
VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA
STRUKOVNIH STUDIJA IZ UROŠEVCA
SA PRIVREMENIM SEDIŠTEM U LEPOSAVIĆU
TROŠKOVI PROIZVODNјE I CENA
ELEKTRIČNE ENERGIJE U FUNKCIJI NјENE
ISPLATIVOSTI
Završni rad
MENTOR:
KANDIDAT:
dr Nenad Marković, predavač
Čalija Goran
Leposavić, 2018.

Završni rad
Čalija Goran
1
1. UVOD
Uloga električne energije u današnjem svetu je ogromna. Ona je osnova životnog
standarda današnjeg čoveka, pa je ključni faktor razvoja ljudske civilizacije. Potrošnja
električne energije iz godine u godinu raste velikom brzinom, stoga je potrebno osigurati
proizvodnju koja može zadovoljiti trenutne potrebe. Termoelektrane na fosilna goriva,
velike hidroelektrane i nuklearne elektrane predvode snabdevanje Zemlje električnom
energijom, te se zbog toga što su „stare“ tehnologije nazivaju konvencionalnim elektranama.
U današnje vreme sve veći deo elektroenergetskog „kolača“ uzimaju i tzv. nekonvencionalne
elektrane koje koriste nove tehnologije pretvaranja energije iz obnovljivih izvora u
električnu energiju. Vrlo bitno pitanje je koliko su pojedine tehnologije proizvodnje
električne energije isplative. Stoga je zadatak ovog rada analiza isplativosti proizvodnje
električne energije za različite tehnologije. Potrebno je napraviti pregled troškova
proizvodnje električne energije za konvencionalne i nekonvencionalne elektrane.
Politika cena električne energije, naročito u zemljama u tranziciji, često je služila kao
jedan od makroekonomskih instrumenata uz pomoć koga je država vodila određene
ekonomske, razvojne i socijalne politike. Na osnovu cene električne energije štitio se
standard stanovništva, stimulisao razvoj određenih industrijskih grana, podizala
konkurentska pozicija privrede i slično. U ovim zemljama, kao i u zemljama u razvoju, bilo
je neophodno pronaći rešenje za privlačenje investicija u elektroenergetski sektor.
Razvijene industrijske zemlje su već dostigle nivo potpune elektrifikacije i njihovi
motivi za pokretanje reforme su bili drugačiji. S druge strane, pouzdanost snabdevanje
električnom energijom podrazumeva više karakteristika, ali sa stanovišta potrošača mogu se
izdvojiti četiri glavna aspekta:
kvalitet,
raspoloživost,
kontinuitet i
troškovi.
Završni rad
Čalija Goran
2
2. ENERGETSKA EFIKASNOST
2.1. Pojam energetske efikasnosti
Energetska efikasnost (EE) obično se definiše kao odnos jedinice proizvoda ili usluge
koja se dobije i jedinice uložene energije. Povećanje energetske efikasnosti ne se može
postići samo smanjenjem uložene energije, već povećanjem odnosa dobijene koristi i
uložene energije.
2.2. Povećanje energetske efikasnosti i koristi
Istraživanje koje je sprovela Međunarodna agencija za energetiku (IEA) ukazuje na
mogućnost propadanja izuzetno velikog ekonomskog potencijala povezanog sa merama
energetske efikasnosti. Ukoliko ne dođe do promene javnih politika u ovom sektoru IEA
procenjuje da dve trećine mogućih ekonomskih koristi neće biti iskorišćene do 2035. godine.
Tabela 1. Višestruki uticaji povećanja EE: kategorije i veličine
Isporuka
energije
Makroekonomski
efekti
Zdravlje i
dobrobit
stanovništva
Industrija
Javni
budžeti
troškovi
prenosnih
kapaciteta
zaposlenost
respiratorne bolesti:
astma, rak pluća,
hronična
obstruktivna bolest
pluća
konkurentnost poreski prihodi
operativni
troškovi
proizvodnje
domaći proizvod
kardio-vaskularne
bolesti
troškovi
proizvodnje
investicioni
troškovi
troškovi CO2
emisija
cene
depresija
troškovi
poslovanja i
održavanja
socijalna davanja
i davanja iz
zdravstvenih
fondova
drugi troškovi
zaštite životne
sredine
spoljno-trgovinski
bilans
artritis i reumatizam troškovi zaštite
životne sredine
javni izdaci za
energiju
troškovi
proizvodnih
kapaciteta
(kapitalni)
alergije
subvencije za
energiju i
energente
troškovi
gubitaka
stres i depresija
troškovi
prenosnih
kapaciteta
(kapitalni)
poboljšana ishrana
troškovi
rezervnih
kapaciteta
bolesti koje se
prenose u bliskom
kontaktu

Završni rad
Čalija Goran
4
Slika 2. Proizvedena i korisna energija neefikasnog šporeta na drva. Izvor: GiZ
Budući da su instrumenti javne politike koji utiču na EE u svakom od ovih procesa
različiti, jako je važno da donosioci odluka pažljivo izanaliziraju koristi mera EE. Kada je
proces proizvodnje izuzetno neefikasan i ispod standarda kao što je često slučaj u Republici
Srbiji, mere energetske efikasnosti na strani potrošnje (primera radi toplotne izolacije) utiču
na tek jedan mali deo ukupne energije potrošene u procesu snabdevanja energijom.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti