Pregledni naučni rad

Edin Osmanbegović, Meldina Kokorović

UTICAJ LIBERALIZACIJE TRŽIŠTA NA CIJENE ELEKTRIČNE ENERGIJE

REZIME

Liberalizacijom   sektora   proizvodnje   električne   energije   i   uvođenjem   konkurencije   na
tržište u posljednjih 20 godina došlo je do značajnih promjena u elektroenergetskim
sektorima svih zemalja svijeta. Bitan značaj u elektroenergetskom sektor imaju reformski
procesi, mehanizmi funkcionisanja tržišta električne enerigije i način formiranja cijena
na   tržištu.   Posebno   je   potrebno   naglasiti   analizu   odnosa   kretanja   cijena   i   stepena
konkuretnosti (otvorenosti) na pojedinim tržištima električne energije zemalja Evropske
Unije.   Također   je   potrebno   posmatrati   kakvu   korist   donosi   proces   liberalizacije   za
učesnike na tržištu, posebno za potrošače.   Na konkurentnom tržištu potrošači imaju
mogućnost da biraju svog dobavljača električne energije, a također i cijene se određuje
pomoću tržišnog mehanizma što utiče da se cijene fromraju na realnom nivou.

Ključne riječi:

liberalizacija, tržište električne energije, cijena električne energije,

proizvođači, potrošači

Edin Osmanbegović, Meldina Kokorović

INFLUENCE OF LIBERALIZATION OF ENERGY MARKET

ON ENERGY PRICES

ABSTRACT

Liberalization of production of energy and introducing competition has led to significant
changes in energy sectors worldwide in last 20 years.
Significant importance in energy sector has reform processes, functioning mechanisms
and way of forming prices. Analyses of relationship between proces and competition on
some particular energy market in EU countries have to be emphasized.
Consideration of benefits for all subject and customers in particular, has to be conducted
as well. In competition market customers have possibility to choose producer of energy,
and prices are being determined due to market mechanism that makes influence in terms
of real level of price.

Key words:

Liberalization, energy market, energy price, producers, customers

Mr. sc. Edin Osmanbegović, viši asistent Meldina Kokorović, asistent Ekonomski fakultet

Univerziteta u Tuzli

UVOD

Do  prije  dvadesetak  godina  na  tržištu  električne energije postojao  je  monopol.  Zbog
specifičnosti električne energije i tehnoloških ograničenja za njenu proizvodnju monopol
je bio optimalno rješenje za snabdijevanje električnom energijom krajnjih korisnika. Do
tada su sve nacionalne privrede organizovale svoj elektroenergetski sektor u okviru jedne
kompanije, najčešće državne, koja se bavila proizvodnjom i snabdijevanjem elekričnom
energijom   svih   korisnika.   Posljedica   monopola   u   elektroenergetskim   sektoru   bila   je
nerealna cijena električne energije koju je plaćao krajnji kupac.
Zamijena neefikasnom monopolu i lošoj politici vladinih regulatornih agencija može biti
uspostavljanje konkurentnog tržišta električne energije. Konkurencija na tržištu električne
energije osigurava postizanje realne cijena električne energije, odnosno daje mogućnost
kranjem kupcu da bira dobavljača (proizvođača ili distributera) od kojeg će kupovati
električnu energiju po realnoj cijeni.
Uvođenje konkurencije na tržište je dio složenog reformskog procesa elektorenergetskog
sektora,  koji  je započeo  u  svim  zemljama  svijeta 80-tih  godina  prošlog  vijeka.  Ovaj
proces se počeo dešavati pod opštom paradigmom pomjeranja infrastrukturnih industrija
od   centraliziranih   organizacija   u   državnom   vlasništvu,   ka   privatizaciji,   javnom
reguliranju i tržišno orijentisanim strukturama.
Iskustva pokazuju da se reformskom procesu sektora pojedinih zemalja mora pristupati
individualno   uzmajući   u   obzir   karakteristike   sektora   (raspoloživost   resursa,   veličinu,
raspoložive   tehnologije,   historijski   razvoj)   koje   definišu   inicijalnu   strukturu   tržišta   i
određuju polaznu tačku reformskog procesa i njegovih rezultata.
Ovaj rad je fokusiran na opisivanje elektroenergetskog sektora, reformskih procesa u
sektoru,   objašnjavanje   osnovnih   mehanizama   tržišta   električne   enerigije   i   načina
formiranja cijena na tržištu, Poseban akcenat je stavljen na analizu odnosa kretanja cijena
i stepena konkuretnosti (otvorenosti) na pojedinim tržištima električne energije zemalja
Evropske unije.

TEMELJNI POJMOVI TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE

1.1. Funkcionalna dekompozicija elektroenergetskog sektora

Elektroenergetski   sektor   jedne   zemlje   predstvalja   industriju   proizvodnje   električne
energije.   Posmatran   u   cjelini,   elektroenergetski   sektor   ima   karakteristike   prirodnog
monopola  i   predstvlja  javno   dobro,   čiji   funkcionalni   segmenti   u   cjelini  ne   posjeduju
ekonomske karakteristike.
Snabdijevanje električnom energijom je specifično, jer se električna energija prozvodi i
isporučuje   kroz   četverofazni   vertikalno   međuzavisni   proces,   koji   se   sastoji   od
proizvodnje, prenosa, distribucije i snabdijevanja  Funkcionalna podjela je značajna za
razumijevanje   posljednjih   regulatornih   promjena   u   elektroenergetskim   sektorima   svih
zemalja u svijetu. (Steiner 2000)

Proizvodnja

električne energije podrazumijva transformaciju drugih oblika energije,

odnosno energenata (ugalj, nuklearna energija, voda, gas, vjetar itd) u električnu energiju.
Najveća količina električne energije se proizvodi u nuklearnim elektranama, elektranama

1.2. Učesnici na tržištu

Evolucija tržišta električne energije podrazumjeva postojanje određenih kompanija i
organizacija koje imaju značajnu ulogu na tržištu u pojedinim fazama razvoja. Zbog toga
je potrebno dati njihov pregled sa aspekta funkcije koje oni obavljaju na tržištu. To su:

1. Vertikalno integrisane kompanije - kompanije koje u svom vlasništvu imaju

proizvodne pogone, prenosnu i distributivnu mrežu. Ovakve kompanije imaju monopol
na određenom geografskom području u proizvodnji, prenosu i distribuciji električne
energije krajnjem korisniku.

2. Prozvođači električne energije (generating companies/gencos) - kompanije koje

se bave proizvodnjom električne energije. Ove kompanije u svom vlasništvu imaju jednu
ili više elektranu koje koriste različite tehnologije proizvodnje električne energije.

3. Distributivne kompanije (distributing companies-discos) - kompanije koje

posjeduju i upravljaju distributivnom (niskonaponskom) mrežom.

4. Trgovci na malo – kupuju električnu energiju na veletržištu i preprodaju je

potrošačima koji ne žele ili im nije dozvoljeno da kupuju električnu energiju na
veletržištu.

5. Operator tržišta (market operator) - upravlja kompjuterskim sistemom koji

povezuje ponude kupaca i prodavaca za električnom energijom.

6. Nezavisni sistem operator (independet system operator - ISO) ima primarnu

zadaću da osigurava stabilnost sistema.

7. Kompanije za prenos električne energije (transmision comapny – transco) -

kompanija koja je vlansnik visokonaponske mreže. Ona upravlja mrežom prema
instrukcijama ISO.

8. Regulator - organ vlade koji je zadužen da osigura fer i efiksano upravljanje u

energetskom sektoru.

9. Mali kupac (nekvalifikovani ili tarifni kupac) kupuje električnu energiju od

trgovca na malo ili od lokalne distributivne kompanije.

10. Veliki kupac (kvalifikovani kupac) ima značajnu ulogu jer električnu energiju

kupuje direktno na veletržištu tržištu. Veliki kupac može biti trgovac električnom
energijom i potrošač koji troši velike količine električne energije.

1.3. Restrukturiranje elektroenergetskog sektora

Elektroenergetski sektor je dugo vremena bio prirodni vertikalno integrisani monopol u
državnom vlasništvu. U većini zemalja u svijetu elektroenergetski sektor je bio pod
kontrolom jedne vertikalno integrisane kompanije i strogo regulisan od strane državnih
agencija, koje su kroz energetski sektor provodile svoju socijalnu politiku.

Monopol, kao model organizacije tržišta električne energije se pokazao neefikasan u
smislu osiguranja realne cijene električne energije. Zbog tog nedostatka, kao i zbog
tehnološkog napretka u proizvodnju i prenosu električne energije nametnula se potreba za
reformom elektroenergetskog sektora, odnosno liberalizacijom tržišta električne energije.

Kirschen, D., Strbac, G. (2004)

Fundamentals of Power System Economics

, John Wiley & Sons, Inc;

Konačni cilj reformskog procesa je uvođenje konkurencije na tržište električne energije,
odnosno davanje mogućnosti krajnjem kupcu da bira dobavljača/distributera od kojeg će
kupovati električnu energiju.

Reformski proces je vrlo kompleksan. Iskustva vezana za dosadašnje korake učinjene u
procesu reformi energetskih sektora zemalja u svijetu su omogučila da se uspostavi
konsenzus u vezi nekih generičkih mjera za postizanje fukcionalne i tržišno orijetnisane
industrije.

Liberalizacija generalno zahtijeva provođenje nekoliko međusobno povezanih koraka
(Tabela 1). Ti koraci su:

1. restrukturiranje sektora,
2. uvođenje konkurencije na veletržištu i na maloprodajnom tržištu
3. regulacija prenosnih i distributivnih mreža
4. uspostavljanje nezavisnog regulatora sistema
5. privatizacija

Tabela 1. Glavni koraci reforme elektroenergetskog sektora

Restrukturiranje

- Vertikalno razdvajanje (unbundling) proizvodnje, prenosa,
distribucije i snabdijevanja
- Horizontalno razdvajanje proizvodnje od snabdijevanja

Konkurencija

i tržišta

- Veletržište i konkurencija u maloprodaji
- Dozvoljavanje ulaska novim proizvođačima i distributerima

Regulacija

- Uspostavljanje nezavisnog regulatora
- Dozvoljavanje ulaska na mrežu trećoj strani
- Poticaj za regulaciju prenosne i distributivne mreže

Vlasništvo

- Dozvoljavanje pristupa učesnicima u privatnom vlasništvu
- Privatizacija postojećih kompanija u državnom vlasništvu

Izvor:

Pollitt, M., Jamasb, T. (2005)

Electricity Market Reform in the European Union:

Review of Progress toward Liberalization & Integration

, Center for Energy and

Enivronmental Policy Research

Reforma elektroenergetskog sektora, čiji je cilj liberalizacija tržišta električne energije,
temelji se na prvenstveno na restrukturiranju elektroprivrednih preduzeća i
elektroenergetskog sektora u cjelini, pri čenu ključnu ulogi imaju odgovori na sljedeća
pitanja:

1. Kakvu varijantu tržišta odabrati, u kojem obliku i kakvom ga dinamikom otvarati?
2. Kako definisati pravila djelovanja tržišta, pravila upravljanja sistemom i mrežom?
3. Kakvi će biti vlasnički odnosi i kako će se izvesti razdvajanje elektroprivrednih

djelatnosti (unbundling)?

4. Na koji način će se riješiti prelazni problemi kao što su naslijeđeni troškovi,

obaveza javne usluge, odnosno opskrba tarifnih (nekvalifikovanih) kupaca, kako

Pollitt, M., Jamasb, T. (2005)

Electricity Market Reform in the European Union:

Review of Progress

toward Liberalization & Integration

, Center for Energy and Enivronmental Policy Research