Ekonomija za menadžere
II kolokvijum
Output, zaposlenost i cijene
RAVNOTEŽNI OUTPUT
F-ju željene tražnje prikazujemo uzlaznom linijom. Nagib linije manji je od 45° jer sa
rasto dohotka ili BDP, tražnja raste u nešto manjem procentu. Tačka u kojoj se
izjednačava tražnja sa outputom koji nude firme, je ravnoteža na robnom tržištu.
DOBIJANJE IS KRIVE
Linija DD1 govori da tražnja pozitivno korelira sa outputom.
Pad kamatne stope, znaci da troškovi kapitala padaju, investicije usljed toga rastu, pri
svakom nivou dohodka željena tražnja bice veca.
Za date vrijednosti egzogenih varijabli,
IS kriva
predstavlja kombinacciju nominalne
kamatne stope irealnog BDP, koje odgovaraju stanju ravnoteže na
robnom tržištu. Na
prvom grafiku kriva DD će se pomjeriti naviše što void novom ravnotežnom outputuY1’
i što u potpunosti korespondira pomjeranju iz tačke A u tačku B duž linije 45°, odnosno
duž IS krive. Rezultati su prikazani na drugom grafiku (b). Veći nivo dohotka , većem
nivou tražnje, dolazi do izravnanja potrošnje, tražnja raste manje nego dohodak, te u toj
tački nema dovoljno tražnje koja bi apsorbovala cjelokupni nivo-višak ponude. Ako dođe
do rasta k.s. i, a Y ostane isto, takođe dolazi do viška ponude, suprotno višak tražnje.
DOBIJANJE LM KRIVE
Ravnoteža na tržištu novca ostvaruje se prijednakosti ponude i tražnje
M1/P1=L(Y1, i1)
Kriva tražnje koja ide kroz tačku A odgovara outputu Y1. Višem nivou outputa, kao
primjer Y1’, odgovara veća tražnja za novcem; da bi smo ponovo postigli ravnotežu, biće
potrebna veća kamatna stopa i1’. Tačke A i B na panelu (b) odgovaraju istoimenim
tačkama na panelu (a)
Usljed rasta BDP, sa Y1 na Y2, doci ce do trenutnog rasta tražnje za novcem.
LM je kombinacija dohodaka i kamatne stope koje odgovaraju ravnoteži na tržištu
novaca, kada se ne mijenja nivo cijena niti ostalih egzogenih varijabli
Rast realnog BDP, sa Y1 na Y2, ako se ostali faktori ne mijenjaju izaziva
višak tražnje
za novcem.
Suprotno je višak ponude novca
.
IS-LM ravnoteža
IS kriva opisuje kombinaciju outputa i kamatne stope koje su kompatabilne sa
ravnotežom na robnom tržištu. Slično tome, duž LM krive predstavlja novčano tržište u
ravnoteži. U tački A, oba tržišta simultano su u ravnoteži: postoji samo jedna takva tačka,
odnosno, samo jedna kombinacija outputa i kamatne stope.
• Ravnoteža IS-LM krive je potreban ali ne i dovoljan uslov za objašnjenje ravnoteže.
• Mora se uzeti nivo cijena koji smo predpostavili da se ne mijenja i
• Mora se posmatrati tržište rada koje je usko vezano za agregatnu ponudu BDP.
OUTPUT I ZAPOSLENOST
Ako se realne plate prilagode tako da izjednače ponudu i tražnju, tržište će se uravnotežiti
u tački A. Ako postoji nevoljna nezaposlenost nju će jedino registrovati domaćinstva.
Desni grafik pokazuje agregatnu proizvodnu funkciju. Za dati stok kapitala, proizvodna
funkcija pokazuje koliko outputa se može proizvesti sa postojećim inputima rada. Tako
će ravnoteža na tržištu rada definisati ponudu ravnotežnog outputa koji će firme plasirati
na tržištu.
OPŠTA RAVNOTEŽA
Ovi grafici pokazuju kako da opštu ravnotežu, tj. Tačku u kojoj se sva tri tržišta robe,
novca i rada-nalaze istovremeno u ravnoteži. Na graficima br.1) i 4.) je opisana ponuda:
kako ravnoteža na tržištu rada određuje današnji output Y. To je onaj nivo outputa koje
će firme biti voljene da ponude pridatim nominalnim platama i cijenama.
Prinuda robe Y prikazana je na grafiku br.2. vertikalnom linijom S. Nju smo utvrdili tako
što smo “registrovali” nivo outputa sa donjeg lijevog panela 4) koristeći liniju 45° iz
grafika 5). Grafik br.3. pokazuje uslove ravnoteže na tržištu novca i pokazuje kamatnu
stopu sa registrovanom realnom ponudom novca. Konačno, kada je nominalni novčani
fond konstantan, nivo cijena i realni novčani fond kreću se međusobno inverzno br.6. i
povezuje viši nivo cijena sa nižom ponudom realnog novca, a niži nivo cijena sa rastom
ponude realnog novca.
USPOSTAVLJANJE RAVNOTEŽE
Kada 3 linije nemaju zajedničku tačku presjeka, kao što je to prikazano na grafiku br.2.
dolazi do promjene nivoa cijna, što utiče na realnu vrijednost (M/P) date nominalne
KENZIJANIZAM, MONETARIZAM I NEOKLASICNA ŠKOLA
•
Kejnzijanska škola-
škola makroekonomske misli koja se bavi razmatranjem tražnje
makroekonomskih politika- prvenstveno fiskalnim politikama koje djeluju preko
multiplikatora-radi smanjenja nezaposlenosti i podsticanje privrednog rasta.
•
Monetarizam-
škola makroekonomske misli po kojoj su promjene ponude novca
priimarni uzrok fluktuacije realnog GDP i inflacije. Monetarizam je škola koja se
suprotsatvlja državnoj intervenciji u cilju stabilizacije ekonomije.
•
Neoklasi
c
na sinteza-
škola koja je sinteza kejnzijanizma i monetarizma, škola u cijem
je stedištu uvjerenje da se tržišna privreda vraca u ravnotežu kroz snižavanje cijena, osim
u slucajevima kejzinskih rigidnosti kada je potrebna državna intervencija.
INFLACIJA TRAŽNJE I TROŠKOVA
DVIJE NAJZNACAJNIJE TEORIJE INFLACIJE SU:
• Inflacija tražnje (monetaristi inflaciju tražnje tumace pritiskom tražnje) i
• Inflacija troškova (kenzijanci tumace pritiskom troškova).
• Uvecanje agregatne tražnje uvecava dohodak što podrazumijeva rast cijena, pa se rast
cijena duguje uvecanju tražnje
inflacija
tražnje
.
• Smanjenje ponude dovodi do pada dohotka uz istovremeni rast cijena, pa se rast cijena
duguje smanjivanju ponude –
inflacija toškova.
• Kod inflacije tražnje proizvodac tvrdi da je prvi njegov snabdjevac B podigao cijene, a
ovaj drugi obratno.
• Kod inflacije troškova kapital optužuje rad da su povecane nadnice pokrenule spiralu
troškova, a rad da su povecane profitne stope na racun rada i inflacije.
FILIPSOVA KRIVA
Na grafiku je prikazano da smanjenje nezaposlenosti ubrzava inflaciju.
• Vremenom je Filipsova kriva upotpunjavana od strane Felpsa i Fridmana i došlo se do
njene orginalne forme.
• u
=
u
*- b(u-u*);
• Gdje je u-stvarna inflacija, u*- ocekivana stopa inflacije, U-stvarna nezaposlenost, U*-
prirodna stopa nezapsoelnosti (nezaposlenost pri kojoj je inflacija 0) i b-uticaj
nezaposlenosti na nominalne nadnice.
• Ukoliko je u>u*, tada je ostvarena inflacija manja od ocekivane.
• Tacka u kojoj je ocekivana inflacija jednaka stvarnoj je tacka presjeka kratkorocne i
dugorocne Filipsove krive. Sve vertikalniji nagib smanjuje mogucnost nagodbe inflacija
nezaposlenost.
FILIPSOVA KRIVA NA KRATKI I DUGI ROK
Kratkoročna i dugoročna Filipsova kriva se sijeku u tački za koju je očekivana inflacija
jednaka stvarnoj inflaciji: to znači da nema ubrzavanja inflacije. U mjeri u kojoj je
Filipsova kriva sve vertikalnija smanjuje se mogućnost nagodbe inflacija-nezaposlenost.
VERTIKALNA –DUGOROCNA FILIPSOVA KRIVA
Filipsova kriva od kratkoročne(KDK) postaje dugoročna (DFK) i apsolutno neelastična:
potpuno nestaje trade-off inflacija-nezaposlenost.
OKUNOVA KRIVA
II-predstavljena je tražnja za radom u zavisnosti od nezaposlenosti; III-je prenos
(tražnja=tražnja); IV-dohodak zavisi od tražnje za radom; I-iz sva tri kvadrata dobijena je
Okunova kriva-međuzavisnost nezaposlenosti (U) i dohotka (Y)
•
Okunov zakon
: Ukoliko je nezaposlenost za 1% iznad prirodne stope, gep DBP
( manjak društvenog proizvoda u odnosu na
onaj nivo pune zaposlenosti) iznosi 2,5%.
• Okunova kriva je odstupanje stvarnog u odnosu na potencijalni DBP usled
nezaposlenosti.
• Ut-Ut-1=-a(x-x*)
• Pri cemu je Ut-nezaposlenost tekuceg perioda, Ut-1- nezaposlenost baznog perioda, a-
kojeficijent promjene DBP u odnosu na promjenu stope nezaposlenosti od 1%, x-stvarni
DBP, x*-Potencijalni DBP
FILIPS OKUNOVA KRIVA
Filips-Okunova kriva izvodi se iz Filipsove i Okunove krive i ona govori da ubrzanje
rasta ubrzava inflaciju.
• u = u*+ab(x-x*)
• Parametar a pokazuje uticaj gepa ND na nezaposlenost, a parametar b uticaj
nezaposelnosti na nominalne nadnice.
• Ukoliko je x>x* ( stvarni ND veci od potencijalnog), tada je ab(x-x*)>0 i inflacija se
povecava.
• Stanje kada je u = u* odnosno (x-x*) je stanje pune zaposlenosti privrede-puna
zaposlenost stabilnost cijena
EKSPANZIONA MONETARNA POLITIKA U IS-LM I F-O MODELU
Ukoliko se poveća ponuda novca(LMo naLM1) kamata se snižava (r0 na r1) realni
proizvod raste (Y0 na Y1), ali se povećava i inflacija (πo na π1). Iz kvadratne jednačine
