Socijoloske naznake ustanovljenja nove posebne sociološke discipline
Socijoloske naznake ustanovljenja nove posebne
sociološke discipline
Metodski stav Ogista Konta da zakoni moraju biti izvedeni iz iskustva a ne
iz pojmova, a njegova kritika Napoleonovog zakonika u korist kolektivne
sesti svrstavaju ga u preteče socijologije prava, mada u kursu
pozitivne
filozofije
nije predviđao zasnivanje posebnih socijologija.
Kontova teza nerazrešivosti monogamnog braka i orginacistički koncept
porodične strukture, mogu se posmatrati kao doprinosi nastajanju nove
socijološke grane.
Učenje
Frederika le Pleja
o društvenoj reformi u čijoj osnovi bi se nalazila
moralna reforma koja se postiže rekonstrukcijom zakona (sloboda
sačinjavanja testamenta, uspostavljanja vlasti i autoriteta oca porodice i sl.),
doprinelo je ustanovljenju ove naučne discipline.
Čovjek i društvo treba da razvijaju svoj život u skladu sa Deset božijih
zapovesti, kaže on
. Nemačka škola prava je posebno učenje
Šarla de Savinija
imaju i posebnu
socijološku dimenziju. Pravo nije izraz slučajnosti i volje vladara nego je
rezultat jednog društvenog procesa koji se razvija unutar nacija.
Pravo je nemoguće razdvajati od onih društvenih pojava koje su
karakteristčne za istorijski razvoj i običavanje nacija: politike, običaja,
jezika.
Zato je pravo složena refleksija društvenog duha konkretnog naciona.
(Karbonije: 74-74) Engleski utilitarista
Džeremi Bentam
je smatrao da
zakoni izviru iz potreba drustvene sredine. U tome se ogleda čovekova i
društvena racionalnost. Zakonodavac, veli on, mora tačno izračunati koliko
zadovoljstva, a koliko nezadovoljstva može uzrokovati jedan zakon.
Ser Henri (Samner) Mejn
je u proučavanju orava koristio uporedni metod
pa se iz toga razloga smatra utemeljivačem uporednog prava. Pravne
institucije evoluiraju. Ova evoloucija zavisi od niza društvenih ali i ne
društvenih činilaca.
Relativnost prava poishodi iz suštine evoloucije starog u moderno pravo
kroz prilagođavanje svim promenama koje se odvijaju u jednom društvu.
Aleksis de Tokvil
je sa socijološkog stanovništva analizirao ustavno,
porodično i nasledno pravo. Proučavanja
Karla Marksa
klasnog položaja
radnika , statusa žene u klasnom društvu, osobina klasnog prava i njegove
budućnosti,značajni su elementi njegovog učenja urađeni u novu naučnu
disciplinu.
-1-
Nastanak sociologije prava-doprinos Emila Dirkema
Smatram da sociologija prava nastaje učenjem
Emila Dirkema
.
Postoje i mišljenja da ovu nauku ustanovljava Eugen Erlih, Žorž Gurovič,
Maks Veber i sl. Dirkem ističe da je ukupan društveni život najvećim delom
utmeljen na pravu.
Ne postoji oblast društvene stvarnosti koja na određeni način nije povezana
sa pravom kao
vidljivim simbolom društvene solidarnosti.
Koliki je značaj
Dirkem pridavao pravnom sistemu vidi se I iz statusa u njgovoj sociologiji
kategorija
institucija i prinuda.
On je pravilno
uviđao da se struktura prava gradi na instituciji depozicija i
sankcija.
One i čine pravu normu. Derkem ističe da mehaničku solidarnost
simbolizuje krivično a organsku porodično, upravno, trgovačko, ugovorno i
ustavno pravo. (Derkem, 1972:111-139 I 145-243) to oprejeljuje i vrstu
sankcija.
Kod prava se temelji na mehaničkoj solidarnosti i praktikuju se represivne
sankcije, a kod preve koje počiva na organskoj solidarnosti radi se o
restitutivnim sankcijama.
On je definisao pojmove poput drustvene prinude, pravne institucije,
pravnog sistema , kolektivne(pravne) svesti.
Pravo je društvena činjenica to se mora posmatrati poptu stvari.
Njegova sociologija se može definisati kao sociologija institucija koja bi
polazila od statičkih podataka pri istraživanju realnih društvenih činjenica i
tako formulisala sve naučne zaključke.
Bez poznavanja pravnog poretka nemoguće je valjano objasniti ni društveni
poredak.
Nesumljiv je njegov značaj i u (neuobičajenoj i osporavanoj) definiciji
zločina i smisla kazne za prekršioca. Zločin je za njega normalna pojava.
Zašto? Konstantnost njegovog javljanja i stope kriminaliteta date društvene
sredine uspostavlja njegovu normalnost.
-2-

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti