Mogućnosti pojave požara u šumi i drvno prerađivačkoj industriji
Prištinski Univerzitet
Tehnički fakultet u Kosovskoj Mitrovici
Smer: Zaštita životne sredine i zaštita na radu
Seminarski rad
Predmet:
Pozari i eksplozije
Tema: Mogućnosti pojave požara u šumi i drvno
prerađivačkoj industriji
Student: Branko Marinković
Januar 2012.
SADRŽAJ
1.
UVOD....................................................................................................................................3
2.DRVNA INDUSTRIJA...........................................................................................................4
3.DRVNO PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA...........................................................................6
3.1 OPASNOSTI KOJE SE JAVLJAJU TOKOM OBRADE I PRERADE DRVETA.............7
4. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................11
5. LITERATURA......................................................................................................................12
2

2.DRVNA INDUSTRIJA
Budući da je sirovina u drvno prerađivačkoj industriji drvo, to znači da su šume baza obe
industrije, pa prema tome i šumski požari.
Šume
Prema katastarskim podacima iz 1992 godine, ukupna površina šuma u Srbiji iznosi
2.312.867 ha. Prosečno se godišnje pojavi do 200 požara koji unište po 2000 ha šume. Šumski
požari su najčešće posledica ljudske nemarnosti. Uzrok požara takođe mogu da budu i prirodni
fenomeni:
•
atmosfersko pražnjenje,
•
dejstvo sunca,
•
samozapaljenje
Osetljivost šuma na požare povećavaju razni faktori kao što su:
•
gorivi materijal,
•
klima,
•
reljef i zemljište.
Požari se najčešće se javljaju u toku proleća i leta kada je vlažnost niska, a temperature
visoke. Na zemljištu koje se nalazi na južnim i jugozapadnim stranama, gde duže ima sunčeve
svetlosti i toplote, rastu one vrste drveća koje su osetljive na požar, kao na primer bor. Na
severnim stranama rastu bukve i jele koje su manje ugrožene požarima. Peskovita zemljišta se
brže i više zagrevaju pa se na njima brže suši trava, što za posledicu ima povećanu zapaljivost
ovog sloja. Gorivi materijal kod šumskih požara čine:
•
različite vrste šumskog rastinja,
•
njihovi morfološki delovi (četine, lišće, grančice) i
•
razni biljni ostaci (ostaci šumske seče, treset, kora drveta, opalo lišće i sl).
Ovi materijali se razlažu i formiraju sloj humusa, koji takođe predstavlja zapaljivi
materijal. Brzina sagorevanja drveta zavisi: od njegove vlažnosti, specifične gustine drveta
(veća gustina sporije sagorevanje), od odnosa aktivne površine prema zapremini, odnosno od
mogućeg dotoka vazduha (veća aktivna površina brže sagorevanje) i od postojećih slojeva
mahovine i lišaja zajedno sa prostirkom koji služe kao prenosnici sagorevanja.
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti