1

* INDIKATORI ODRŽIVOG KORIŠ

Ć

ENJA 

IZVORIŠTA PODZEMNIH VODA SRBIJE 

 
 

Dr Nebojša Veljkovi

ć

, dipl.inž.gra

đ

.

1

, Milorad Jovi

č

i

ć

, dipl.inž.gra

đ

.

 

REZIME 
 
U ovom radu je prezentovan set indikatora za oblast voda koji je razvijen za potrebe izveštavanja o stanju 
životne sredine. Metodološki pristup za izradu indikatora kvaliteta izvorišta podzemnih voda bazira se na 
kriterijumu održivog  koriš

ć

enja sa aspekta eksploatacije vode i zaštite zdravlja. Dat je pregled procenta 

mikrobiološke  i  fizi

č

ko-hemijske  neispravnosti  uzoraka  vode  sa  uzrokom  neispravnosti  iz  svih  tipova 

izvorišta podzemnih voda Srbije i odgovaraju

ć

i indikator kvaliteta definisan opisom i bojom. Na osnovu 

prezentovanih indikatora i opših uslova zaštite izvorišta od zaga

đ

ivanja razli

č

itih inputa, stanje kvaliteta 

podzemnih voda u Srbiji se u celini ne može oceniti zadovoljavaju

ć

im. 

 

Klju

č

ne re

č

i: podzemna voda, indikatori, eksploatacija, kvalitet 

 

 
UVOD 

 

Deo  temeljnog  dokumenta  EU  za  upravljanje  vodama  Okvirna  direktiva  o  vodi  (Water 
Framework  Directive
,  WFD,  2000)  odnosi  se  i  na  analizu  indikatora  pokreta

č

kih  sila  (Driving 

force),  pritisaka  (Pressure)  i  uticaja  (Impact)  na  vodna  tela.  Odre

đ

ivanje  pokreta

č

kih  sila, 

pritisaka  i  uticaja  obuhvata  kreiranje  seta  indikatora  za  pra

ć

enje  promena  numeri

č

ki 

reprezentativnih  veli

č

ina  o  eksploataciji  i  kvalitetu  voda,  koriš

ć

enju  zemljišta,  urbanizaciji, 

razvoju  industrije  i  poljoprivrede  i  ostalih  aktivnosti  koje  dovode  do  promena  sa  mogu

ć

im 

uticajima na vodna tela.  

Analiza  uticaja  eksploatacije  i  koriš

ć

enja  vodnih  resursa  na  životnu  sredinu  je  vrlo  složena  i 

obuhvataju  sve  sektore  koji  koriste  vodu  i  sve  segmente  životne  sredine,  kao  i  njihove 
me

đ

usobne  uticaje  koji  mogu  biti  posredni  i  direktni,  privremeni  i  trajni.  Pojedina  strateška 

dokumenta u ovoj oblasti naglašavaju zna

č

aj smanjenja norma potrošnje, racionalnog koriš

ć

enja 

i  zaštite  vodnih  resursa.  [4]  Nacionalna  strategija  održivog  koriš

ć

enja  prirodnih  resursa  i 

dobara  Republike  Srbije  isti

č

e  da  je  najslabiji  deo  u  sistemu  zaštite  vodnih  resursa  primena 

zakonske  regulative  u  delu    pre

č

ć

avanje  otpadnih  voda.  Tako

đ

e,  u  domenu  ekonomije  je 

neophodna  izmena  politike  cena  vode  (naknade  za  koriš

ć

enje    i  zaštitu  voda)  i  odgovaraju

ć

finansijska politika koja obuhvata mere, kao što su: sistemi za kanalisanje naselja, postrojenja za 
pre

č

ć

avanje otpadnih voda, i postrojenja za pripremu vode za pi

ć

e.  

Postoje

ć

i  podaci  iz  studija  razli

č

itog  nivoa  za  Srbiju  ukazuju  da  raspoloživost  vodnih  resursa  i 

potrebe nisu vremenski i prostorno uskla

đ

eni, pri 

č

emu potrebe rastu a postoje

ć

i kvalitet vode ne 

zadovoljava.  Zato  je  za  oblast  podzemnih  voda  sa  aspekta  potencijalnog  zaga

đ

enja  najvažnije 

determinisati pritiske na vodna tela jer su to direktne posledice pokreta

č

kih sila. U ovom radu je 

prezentovan set indikatora za oblast voda koji je razvijen za potrebe izveštavanja u Agenciji za 
zaštitu životne sredine. [1]  

                                                 

*Objavljeno u 

č

asopisu „Voda i sanitarna tehnika“, 2007, vol. 37, br. 6, str. 27-37. 

http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=ISSID%26and%265378&page=2&sort=8&stype=0&backurl

 

 

1

 

Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije, Agencija za zaštitu životne sredine, 

 

  Ruže Jovanovi

ć

a 27a, 11060 Beograd, [email protected]

 

 

 

 

2

 

Set  ovih  indikatora  pod  imenom  indikatori  održivog  koriš

ć

enja  izvorišta  podzemnih  voda  je 

podeljen u dve grupe: 

indikatori eksploatacije podzemnih voda, 

indikatori kvaliteta podzemnih voda. 

 

Prezentovanim  metodološkim  pristupom  kreirani  su  indikatori  održivog  koriš

ć

enja  izvorišta 

podzemnih voda kao kvantifikovane informacije, koje se zasnivaju na merenjima ili statisti

č

kim 

podacima  o  koli

č

inama  i  kvalitetu  podzemnih  voda  u  Srbiji  i  predstavljaju  jedano  od  merila  ili 

pokazatelja efekata programa upravljanja vodnim resursima. 
 
 
INDIKATORI EKSPLOATACIJE PODZEMNIH VODA 

 

Danas podzemne vode obezbe

đ

uju 75% potreba za vodom doma

ć

instvima i industriji u Srbiji, a 

na podru

č

ju Vojvodine je ovo isklju

č

ivi na

č

in vodosnabdevanja. ( 

Slika 1)  

 

Zahva

ć

ene vode za javno 

vodosnabdevanje u 2005. godini

75%

17%

8%

Podzemne

Vodotoci

Akumulacije

 

 

Slika. 1. Ukupno zahva

ć

ene vode iz svih tipova izvorišta u Srbiji 

 

Prema  raspoloživim  statisti

č

kim  podacima  o  eksploataciji  podzemnih  voda  za  potrebe  javnog 

vodosnabdevanja  (512  miliona  m

3

  godišnje  u  2006.  godini,  slika  2)  i  proceni  koli

č

ina  koje  se 

eksploatišu kod individualnog vodosnabdevanja seoskog stanovništva, danas se u Srbiji zahvata 
ukupno oko 600 miliona m

3

 podzemne vode.  

 

background image

 

4

Qspec – indeks specifi

č

ne eksploatacije izvorišta (l/s/stan) 

- izdašnost izvorišta podzemnih voda (l/s) 

– broj stanovnika 

 
Prezentovane  potencijalne  koli

č

ine  podzemnih  voda  i  njihova  raspodela  na  administrativne 

okruge prema odgovaraju

ć

em broju stanovnika, izraženu preko indeksa specifi

č

ne eksploatacije 

izvorišta podzemnih voda, pomažu nam da dobijemo pokazatelje raspoloživosti/bogatstva izvora 
podzemnih voda za potrebe vodosnabdevanja u Srbiji. (Tabela1, Slika 1) 

 
 

Tabela. 1. Indeks specifi

č

ne eksploatacije izvorišta podzemnih voda u Srbiji 

 

 

Indeks specifi

č

ne eksploatacije izvorišta podzemnih voda u Srbiji

 

(l/s/stan) 

 

R.br. 

Naziv okruga i grada 

Q (l/s) 

Broj stanovnika 

Qspec 

Severnoba

č

ki 

755 

200.140 

3,77 

Severnobanatski 

787 

165.881 

4,74 

Srednjebanatski 

648 

208.456 

3,1 

Južnobanatski 

1004 

313.937 

3,2 

Zapadnoba

č

ki 

627 

214.011 

2,93 

Južnoba

č

ki 

1634 

593.666 

2,75 

Sremski 

796 

335.931 

2,37 

Ma

č

vanski 

1108 

329.625 

3,36 

Kolubarski 

352 

192.204 

1,83 

10 

Podunavski 

730 

210.290 

3,47 

11 

Brani

č

evski 

620 

200.503 

3,09 

12 

Šumadijski 

361 

298.778 

1,21 

13 

Pomoravski 

785 

227.435 

3,45 

14 

Borski 

215 

146.551 

1,47 

15 

Zaje

č

arski 

635 

137.561 

4,62 

16 

Zlatiborski 

591 

313.396 

1,88 

17 

Moravi

č

ki 

380 

224.772 

1,69 

18 

Raški 

377 

291.230 

1,29 

19 

Rasinski 

365 

259.441 

1,41 

20 

Nišavski 

821 

381.757 

2,15 

21 

Topli

č

ki 

100 

102.075 

0,98 

22 

Pirotski 

720 

105.652 

6,81 

23 

Jablani

č

ki 

405 

240.923 

1,68 

24 

P

č

injski 

494 

227.690 

2,17 

25 

grad Beograd 

5946 

1,576.124 

3,77 

Ukupno 

21.256 

7,498.029 

 

 

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti