Indikatori održivog korišćenja izvorišta podzemnih voda Srbije
1
* INDIKATORI ODRŽIVOG KORIŠ
Ć
ENJA
IZVORIŠTA PODZEMNIH VODA SRBIJE
Dr Nebojša Veljkovi
ć
, dipl.inž.gra
đ
.
1
, Milorad Jovi
č
i
ć
, dipl.inž.gra
đ
.
1
REZIME
U ovom radu je prezentovan set indikatora za oblast voda koji je razvijen za potrebe izveštavanja o stanju
životne sredine. Metodološki pristup za izradu indikatora kvaliteta izvorišta podzemnih voda bazira se na
kriterijumu održivog koriš
ć
enja sa aspekta eksploatacije vode i zaštite zdravlja. Dat je pregled procenta
mikrobiološke i fizi
č
ko-hemijske neispravnosti uzoraka vode sa uzrokom neispravnosti iz svih tipova
izvorišta podzemnih voda Srbije i odgovaraju
ć
i indikator kvaliteta definisan opisom i bojom. Na osnovu
prezentovanih indikatora i opših uslova zaštite izvorišta od zaga
đ
ivanja razli
č
itih inputa, stanje kvaliteta
podzemnih voda u Srbiji se u celini ne može oceniti zadovoljavaju
ć
im.
Klju
č
ne re
č
i: podzemna voda, indikatori, eksploatacija, kvalitet
UVOD
Deo temeljnog dokumenta EU za upravljanje vodama Okvirna direktiva o vodi (Water
Framework Directive, WFD, 2000) odnosi se i na analizu indikatora pokreta
č
kih sila (Driving
force), pritisaka (Pressure) i uticaja (Impact) na vodna tela. Odre
đ
ivanje pokreta
č
kih sila,
pritisaka i uticaja obuhvata kreiranje seta indikatora za pra
ć
enje promena numeri
č
ki
reprezentativnih veli
č
ina o eksploataciji i kvalitetu voda, koriš
ć
enju zemljišta, urbanizaciji,
razvoju industrije i poljoprivrede i ostalih aktivnosti koje dovode do promena sa mogu
ć
im
uticajima na vodna tela.
Analiza uticaja eksploatacije i koriš
ć
enja vodnih resursa na životnu sredinu je vrlo složena i
obuhvataju sve sektore koji koriste vodu i sve segmente životne sredine, kao i njihove
me
đ
usobne uticaje koji mogu biti posredni i direktni, privremeni i trajni. Pojedina strateška
dokumenta u ovoj oblasti naglašavaju zna
č
aj smanjenja norma potrošnje, racionalnog koriš
ć
enja
i zaštite vodnih resursa. [4] Nacionalna strategija održivog koriš
ć
enja prirodnih resursa i
dobara Republike Srbije isti
č
e da je najslabiji deo u sistemu zaštite vodnih resursa primena
zakonske regulative u delu pre
č
iš
ć
avanje otpadnih voda. Tako
đ
e, u domenu ekonomije je
neophodna izmena politike cena vode (naknade za koriš
ć
enje i zaštitu voda) i odgovaraju
ć
a
finansijska politika koja obuhvata mere, kao što su: sistemi za kanalisanje naselja, postrojenja za
pre
č
iš
ć
avanje otpadnih voda, i postrojenja za pripremu vode za pi
ć
e.
Postoje
ć
i podaci iz studija razli
č
itog nivoa za Srbiju ukazuju da raspoloživost vodnih resursa i
potrebe nisu vremenski i prostorno uskla
đ
eni, pri
č
emu potrebe rastu a postoje
ć
i kvalitet vode ne
zadovoljava. Zato je za oblast podzemnih voda sa aspekta potencijalnog zaga
đ
enja najvažnije
determinisati pritiske na vodna tela jer su to direktne posledice pokreta
č
kih sila. U ovom radu je
prezentovan set indikatora za oblast voda koji je razvijen za potrebe izveštavanja u Agenciji za
zaštitu životne sredine. [1]
*Objavljeno u
č
asopisu „Voda i sanitarna tehnika“, 2007, vol. 37, br. 6, str. 27-37.
http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=ISSID%26and%265378&page=2&sort=8&stype=0&backurl
1
Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije, Agencija za zaštitu životne sredine,
Ruže Jovanovi
ć
a 27a, 11060 Beograd, [email protected]
2
Set ovih indikatora pod imenom indikatori održivog koriš
ć
enja izvorišta podzemnih voda je
podeljen u dve grupe:
indikatori eksploatacije podzemnih voda,
indikatori kvaliteta podzemnih voda.
Prezentovanim metodološkim pristupom kreirani su indikatori održivog koriš
ć
enja izvorišta
podzemnih voda kao kvantifikovane informacije, koje se zasnivaju na merenjima ili statisti
č
kim
podacima o koli
č
inama i kvalitetu podzemnih voda u Srbiji i predstavljaju jedano od merila ili
pokazatelja efekata programa upravljanja vodnim resursima.
INDIKATORI EKSPLOATACIJE PODZEMNIH VODA
Danas podzemne vode obezbe
đ
uju 75% potreba za vodom doma
ć
instvima i industriji u Srbiji, a
na podru
č
ju Vojvodine je ovo isklju
č
ivi na
č
in vodosnabdevanja. (
Slika 1)
Zahva
ć
ene vode za javno
vodosnabdevanje u 2005. godini
75%
17%
8%
Podzemne
Vodotoci
Akumulacije
Slika. 1. Ukupno zahva
ć
ene vode iz svih tipova izvorišta u Srbiji
Prema raspoloživim statisti
č
kim podacima o eksploataciji podzemnih voda za potrebe javnog
vodosnabdevanja (512 miliona m
3
godišnje u 2006. godini, slika 2) i proceni koli
č
ina koje se
eksploatišu kod individualnog vodosnabdevanja seoskog stanovništva, danas se u Srbiji zahvata
ukupno oko 600 miliona m
3
podzemne vode.

4
Qspec – indeks specifi
č
ne eksploatacije izvorišta (l/s/stan)
Q - izdašnost izvorišta podzemnih voda (l/s)
S – broj stanovnika
Prezentovane potencijalne koli
č
ine podzemnih voda i njihova raspodela na administrativne
okruge prema odgovaraju
ć
em broju stanovnika, izraženu preko indeksa specifi
č
ne eksploatacije
izvorišta podzemnih voda, pomažu nam da dobijemo pokazatelje raspoloživosti/bogatstva izvora
podzemnih voda za potrebe vodosnabdevanja u Srbiji. (Tabela1, Slika 1)
Tabela. 1. Indeks specifi
č
ne eksploatacije izvorišta podzemnih voda u Srbiji
Indeks specifi
č
ne eksploatacije izvorišta podzemnih voda u Srbiji
(l/s/stan)
R.br.
Naziv okruga i grada
Q (l/s)
Broj stanovnika
Qspec
1
Severnoba
č
ki
755
200.140
3,77
2
Severnobanatski
787
165.881
4,74
3
Srednjebanatski
648
208.456
3,1
4
Južnobanatski
1004
313.937
3,2
5
Zapadnoba
č
ki
627
214.011
2,93
6
Južnoba
č
ki
1634
593.666
2,75
7
Sremski
796
335.931
2,37
8
Ma
č
vanski
1108
329.625
3,36
9
Kolubarski
352
192.204
1,83
10
Podunavski
730
210.290
3,47
11
Brani
č
evski
620
200.503
3,09
12
Šumadijski
361
298.778
1,21
13
Pomoravski
785
227.435
3,45
14
Borski
215
146.551
1,47
15
Zaje
č
arski
635
137.561
4,62
16
Zlatiborski
591
313.396
1,88
17
Moravi
č
ki
380
224.772
1,69
18
Raški
377
291.230
1,29
19
Rasinski
365
259.441
1,41
20
Nišavski
821
381.757
2,15
21
Topli
č
ki
100
102.075
0,98
22
Pirotski
720
105.652
6,81
23
Jablani
č
ki
405
240.923
1,68
24
P
č
injski
494
227.690
2,17
25
grad Beograd
5946
1,576.124
3,77
Ukupno
21.256
7,498.029
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti