Sadržaj:
1. Pojam osiguranja…………………………………………………………… 3-4 str
2. Tržište osiguranja……………………………………………………………4-5 str
3. Nastanak savremenih društava za osiguranje………………………………..5-6 str
3. Osiguravači-Društva za osiguranje…………………………………………….6 str
Dioničarsko društvo za osiguranje………………………………...…..7str
Društva za uzajamno osiguranje……………………………………..8-9 str
4. Lojd……………………………………………………………………..…..9-11 str
5. Preduzeća za pružanje drugih usluga u osiguranju…………………….……..11str
6. Nadzor nad društvima za osiguranje…………………………………...…12-13 str
7. Garantni fond …………………………………………………………….13-14 str
8. Zaključak……………………………………………………………...………15 str
9. Literatura……………………………………………………………………….16 str
Pojam osiguranja
U osnovnom smislu, osiguranje je privredna, uslužna djelatnost koja štiti čovjeka i
njegovu imovinu od posljedica dešavanja brojnih opasnosti. Na taj način se
obezbjeđuje neophodna sigurnost u privredi i društvu u cjelini. Pravna lica i pojedinci
izloženi su neprekidnoj mogućnosti dešavanja opasnosti koij mogu prouzrokovati
štetu. Osiguranje predstavlja jedan od najvažnijih vidova obezbjeđenja od takvih
događaja i predstavlja ekonomsku nužnost svakome ko vodi računa o bezbjednosti u
poslovanju i svakodnevnom životu.
1
Uobičajeno je da se osiguranje posmatra s tri stanovišta, odnosno ono ima tri sastavna
dijela: Ekonomski vid se iskazuje ciljem koji se želi ostvariti- tu je riječ o zadacima
osiguranja: posredna i neposredna zaštita osiguranika, odnosno njegove imovine kao
osnovna svrha, zatim slijede razvojna, socijalna uloga i drugo. Pravni vid
podrazumjeva uređenje izuzetno brojnih pravnih odnosa koji nastaju u osiguranju,
počevši od njegovog zaključivanja pa do isplate štete, dok je tehnički onaj dio koji
uređuje funkcionisanje osiguranja posmatranog kao posebni mehanizam za procjenu
težine rizika, njihovo izravnavanje u prostoru i vremenu, proračun premije, sve to uz
upotrebu najsavremenijih statističko-matematičkih i drugih metoda.
Poslovanje preduzeća u savremenoj tržišnoj privredi bez oslanjanja na zaštitne
fondove iz osiguranja ne moze se ni zamisliti. Naknadama šteta nastalim tokom
procesa privređivanja osiguranje obnavlja radnu sposobnost privredne jedinice
omogućavajući joj savladavanje ekonomskih posljedica štetnih događaja. Kod
pojedinaca isplatom naknada iz osiguranja takođe se rješavaju pitanja njihovog
zbrinjavanja.
1
Nebojša Žarković, Reosiguranje sa osiguranjem, Beograd 2006 str.1
2
preduzeća do udruženja, ustanova i državnih organa. Čak se i
osiguravaći pojavljuju u ulozi kupaca kada ugovaraju reosiguranje.
-
Porednici i zastupnici- pojavljuju se između kupaca i prodavaca
osiguranja. U savremenim okolnostima njihov značaj na tržištu je
velik.
-
Ostali učesnici, koji se po pravilu ne pojavljuju neposredno u
ugovornim odnosima, ali u većoj ili manjoj mjeri opredjeljuju rad
tržišta osiguranja. U ovu grupu ubrajaju se vladine ustanove,
odnosno organi, udruženja osiguravača, preduzeća za pružanje
drugih usluga u osiguranju i privredne komore.
Veličina tržišta osiguranja zemlje ili nekog područja može se mjeriti:
obračunatom godišnjom premijom, učešćem premije u bruto domaćem proizvodu,
visinom premije osiguranja po stanovniku, brojnošću vrsta osiguranja u ponudi,
brojem sklopljenih ugovora, odnosno polisa osiguranja, brojem osiguravača,
brojem ugovarača osiguranja i drugim pokazateljima.
Nastanak savremenih društava za osiguranje
Pravo osiguranje u sadašnjem smislu se javilo tek kada su se, na bazi razvoja
statističko-matematičke nauke (prije svega računa vjerovatnoće) izravnali rizici,
tako da se operacija ne sastoji samo u tome da, kao kod pomorskog zajma, šteta
prelazi s jednog pojedinca (vlasnika broda-osiguranika) na drugog (osiguratelja
koji je uzimao relativno visoke kamate), već se šteta razdjeljuje na brojne
4
učesnike. Osnova uzajamnosti i tehnička (statističko-matematička) organizacija sa
svim svojim elementima i zadacima.
U novom vijeku, u doba kapitalizma, stvaranje osiguravajućih društava krajem
sedamnaestog, a naročito tokom osamnaestog vijeka otpočinje naredna faza
razvoja osiguravajuće djelatnosti. Privredni, naučni i društveni razvoj u cjelini
doprinijeli su komercalizaciji osiguranja i postavljanju čvrtstih tehničkih osnova.
Nezaobilazno mjesto u istoriji kako engleskog tako i svjetskog osiguranja ima
čuveni Lojd.
2
Njegov razvoj otpočeo je još 1688. godine. Zanimljivo je naglasiti
da Lojd nikad nije neposredno se bavio osiguranjem, te dakle nije osiguravač u
uobičajenom smislu riječi.
Tokom devetnaestog, a naročito tokom dvadesetog vijeka, osiguranje je doživjelo
pravi procvat postavši moćna finansijska grana svjetske privrede. Njegova
organizacija pod strogim je uplivom države kako bi moglo odgovoriti osnovnom
zadatku- zaštiti ljudi i imovine. Vrste i oblici osiguranja danas su izuzetno
razgranati, pokrivajući gotovo sva područja čovjekovog djelovanja.
Osiguravači-Društva za osiguranje
Osiguravajuću zaštitu pružaju osiguravači-Društva za osiguranje. Postoji više
vrsta odnosno oblika osiguravajućih preduzeća. Što je određeno stepenom
razvijenosti ove djelatnosti u zemlji koji opet proističe iz njenog cjelokupnog
privrednog i društvenog razvoja. Osnovni obrazac osiguravajućeg društva u
savremenom tržišnom osiguranju jeste dioničarsko društvo, što je prisutno i u
našoj praksi.
3
Društvo za uzajamno osiguranje, kao drugi oblik društva prema
našim zakonodavnim rješenjima, kod nas je gotovo u potpunosti zapostavljeno.
2
Pogledati str. 8.
3
Dragan Mrkšić, Osiguranje u teoriji i praksi, Alef, Novi Sad 1999, str. 51.
5
