Primena geoinformacionih sistema u upravljanju akcidentalnim situacijama i primer primene GIS-a u dobijanju informacija nakon akcidenta u černobiljskoj nuklearnoj elektrani
FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA U NOVOM SADU
SEMINARSKI RAD IZ GEOINFORMACIONIH
TEHNOLOGIJA I SISTEMA
„ PRIMENA GEOINFORMACIONIH SISTEMA U UPRAVLJANJU
AKCIDENTALNIM SITUACIJAMA I PRIMER PRIMENE GIS-a U
DOBIJANJU INFORMACIJA NAKON AKCIDENTA U ČERNOBILJSKOJ
NUKLEARNOJ ELEKTRANI “
Broj indeksa : Z1163
Student : Tijana Bukvić
Odsek: Inžinjerstvo zaštite životne sredine
„
PRIMENA GEOINFORMACIONIH SISTEMA U UPRAVLJANJU AKCIDENTALNIM SITUACIJAMA I PRIMER PRIMENE GIS-a U
DOBIJANJU INFORMACIJA NAKON AKCIDENTA U ČERNOBILJSKOJ NUKLEARNOJ ELEKTRANI
“
2
Predmetni profesor : Miro Govedarica
SADRŽAJ
2. ULOGA GIS-a U UPRAVLJANJU VANDREDNIM SITUACIJAMA..............................6
Broj dece u Belorusiji obolele od raka tiroidne žlezde............................................14

„
PRIMENA GEOINFORMACIONIH SISTEMA U UPRAVLJANJU AKCIDENTALNIM SITUACIJAMA I PRIMER PRIMENE GIS-a U
DOBIJANJU INFORMACIJA NAKON AKCIDENTA U ČERNOBILJSKOJ NUKLEARNOJ ELEKTRANI
“
4
1.1. Upravljanje hitnim slučajevima
Važan korak u ispitivanju uloge GIS u upravljanju vanrednim situacijama jeste izbor
konceptualnog okvira koji će da pomogne organizovanju već postojećih istraživačkih i
razvojnih aktivnosti. Jedan takav okvir koji se široko pojavljuje u literaturama za upravljanje
vanrednim situacijama jeste sveobuhvatno upravljanje vanrednim situacijama odnosn
(CEM).
Ovaj okvir se oslanja na temporalna dimenzija katastrofa. Organizacija proces
upravljanja vanrednim situacijama vrši se u ciklusu od četiri, često preklapajuće faze :
ublažavanje, spremnost, odgovor, i oporavak, kao što je prikazano na slici 1.
Slika 1.
- Sveobuhvatno upravljanje vanrednim situacijama i nekoliko primera u svakoj od
faza u kojoj GIS igra važu ulogu
1. Ublažavanje negativnih uticaja uključuje akcije koje su preduzete za eliminisanje ili
smanjenje stepena dugoročnog rizika na ljudski život i imovinu od opasnosti.
2. Pripravnost i spremnost, ima udela u akcijama koje su preduzete u unapred hitnim
slučajevima, za razvijanje operativnih sposobnosti i lakšeg efikasnog odgovor na vanredne
situacije.
3. Faza odziva ili odgovor uključuje akcije koje su preduzete pre, tokom, ili neposredno
nakon vanredne situacije, za spasavanje ljudskih života, minimizovanje štete nad
imovinom, i povećavanje efikasnosti oporavka od vandredne situacije. Fazu oporavka
karakterišu aktivnosti vraćanja života u normalu.
„
PRIMENA GEOINFORMACIONIH SISTEMA U UPRAVLJANJU AKCIDENTALNIM SITUACIJAMA I PRIMER PRIMENE GIS-a U
DOBIJANJU INFORMACIJA NAKON AKCIDENTA U ČERNOBILJSKOJ NUKLEARNOJ ELEKTRANI
“
5
U mnogim literaturama za GIS se navodi smanjenje faza sa četiri na tri. Iz razloga što
su mnogi GIS razvijeni da podržavaju fazu spremnosti, i kao takvi se se koriste i u sledećoj
fazi, odnosno u fazi odziva. Drugim rečima, sistem je dizajniran da pomogne
rukovodiocima hitnih slučajeva, da na odgovarajući način reaguju u akcidentalnim
situacijama i prilikom tih postupaka da koriste kadar koje specijalno treniran za takve
situacije. GIS aplikacije se jasno razlikuju u fazi ublažavanja (npr. mapiranje rizika) i fazi
oporavka (npr. procena štete).
1.2. Opasnost, ugroženost i rizici
Ovo je još jedna od vežnih oblast za rešavanje pitanja opasnosti po životnu seredinu.
Da bi suštinski razumeli prirodu problema moramo definisati neke od osnovnih pojmova
koji su vezani za životnu sredinu i njeno upravljanje, a ti pojmovi su:
- prirodna izloženost opasnostima,
- tehnološke opasnosti,
- ugroženost i katastrofe.
Često se događa da navedeni termini neodgovaraju svojim pravim definicijama.
Takođe postoji mnoštvo definicija i konceptualnih modela na koje se odnose ovi termini, ali
svejedno oni daju najsažetiji skup radnih definicija za gore navedene pojmove.
Opasnost predstavlja pretnju bilo prirodnu ili tehnološk, po ljude njihovu imovinu i
životnu sredinu. Rizik se posmatra kao verovatnoća da će doći do neke opasnosti u toku
odrađenog vremenskog perioda. Ugroženosti ili ranjivost predstavlja osetljivost na povrede
ili oštećenja koje su nastale od izlaganja opasnosti. Katastofa je pojava koja dovodi do
značajnih povreda ili oštećenja kako imovine tako i ljudi, kao što su to na primer poplave,
cunami,.uragani, nuklearni akcidenti itd.
Takođe opasnost može da predstavlja period vremena pre katastrofe, gde postoje
neki rizici za nastanka katastrofe iz razloga što je ljudska populacija postavila sebe u
osetljivu, odnosno ugrženu situaciju. U ovom slucaju rizik se posmatra kao kombinacija
opasnosti u ugroženosti. Stoga rizik se posmatra kao funkcija elemenata rizika, ranjivosti,
a naročito opasnosti.
Ovo je veoma privlačno posmatrano iz ugla GIS-a, jer se elementi rizika mogu videti
kao prostorni informacioni slojevi (npr. populacija, posedi, i infrastruktura) i ti slojevi
(layers) se mogu biti kombinovani preko postupaka prostornog modelovanja. Kako bi se
došlo do kvalitetnih i efikasnih procena opasnosti, ranjivosti i rizika.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti