Klasifikacija i tipologija dogadjaja
Klasifikacija i tipologija događaja
Sadržaj:
Uvod ..........................................................................................................3
Pojam (definisanje) događaja ....................................................................4
Klasifikacija događaja ...............................................................................6
- osnovna podela ..............................................................................6
- podela po veličini i obimu .............................................................6
- podela po ponovljivosti i specifičnost postavljanja i izvršenja
događa .............................................................................................7
- pojava po nameri i karakteristikama događaja ..............................8
Tipologija događaja ...................................................................................9
- tipologija iz klasifikacije prema kriterijumu obima i veličine
događaja .................................................................................................... 9
- tipologija iz klasifikacije prema kriterijumu namere i
karakteristika događaja ........................................................................... 10
- tipologija iz klasifikacije prema kriterijumu ponovljivosti i
specifičnost postavljanja i izvršenja događaja ........................................ 12
Zaključak .............................................................................................................. 13
Literatura ....................................................................................................... 14
2
UVOD
Događaj, kao svesna i ekonomski usmerena ljudska aktivnost,
datira iz početka u društvu organizovanog ljudskog življenja, ali
ekonomsko izučavanje događaja, a naročito njegovih menadžment
aspekata je novijeg datuma. Događaji su nastali i pre pojave novca, a
njihov razvoj je usledio nakon prihvatanja tog opšteg ekvivalenta.
Dinamičan razvoj događaja odigrao se u XX veku. Ekonomska afirmacija
i razvoj događaja označile su promene na strani agregatne ponude tržišnih
ekonomija, a koje su istovremeno odgovarale promenama na strani
agregatne tražnje.
Razvoj događaja potpomogao je i rešavanje problema
zapošljavanja savremene radne snage, a odrazio se i na privredni rast
tržišnih ekonomija, tako da danas događaji predstavljaju posebnu ponudu
u okviru uslužne ekonomije.
Takođe i razvoj tehnologije, naročito u oblasti komunikacija
doprineo je razvoju događaja. Sve više dolazi do pomeranja prema
informacionom okruženju realizacije događaja.
3

Događaj predstavlja specifično osmišljenu ponudu određenog
trajanja, u čijoj se osnovi nalazi odgovarajuća ideja. Ta ideja se se
ispoljava na tržištu primenom menadžerskog know-how-a, odnosno
angažovanjem izvršilaca i materijalnim sredstvima.
Događaj je deo uslužne ekonomije. On uključuje angažovanje
ljudskog rada, ali se razlikuje od klasične uslužne ponude jer obuhvata
različite koncepre, pristupe, imidže i programe koji predstavljaju vrednost
i korist za potrošača. Događaj obuhvata i druga značenja. U ekonomskom
smislu događaj je ponuda koja se na tržištu nalazi u procesu razmene sa
ciljem zadovoljenja specifičnih, heterogenih i nematerijalnih potreba
potrošača.
Razlika događaja od proizvoda i od usluga je u njihovoj
specifičnosti i originalnosti ponude, neponovljivosti i ograničenosti
vremenskog trajanja, određenoj i specifično osmišljenoj atmosferi i
ambijentu.
U savremenoj tržišnoj ekonomiji imamo raznovrsnost velikog broja
događaja. Oni su posledica, ali i uzrok promena životnih stilova
savremenog potrošača. Događaji proširuju poslovne mogućnosti i
upotpunjuju aktivan odnos potrošača prema slobodnom vremenu. Zbog
specifičnih karakteristika događaji su postali posebno područje izučavanja
menadžmenta (
event menagement
).
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti