Finansijsko pravo – Javni zajam
- http://www.docx-to-doc-converter.com
JAVNI ZAJAM
Javni (drzavni)
zajam
predstavlja najglavniji izvor vanrednih prihoda.Javni zajam je takav finansijsko
pravni institute kod koga fizicka ili pravna lica na osnovu ugovora pozajmljuju drzavi odredjeni iznos
novca ili drugih zamjenljivih stvari uz odredjene uslove I uz obavezu drzave da vrati pozajmljeni novac,
odnosno pozajmljene stvari.
Uzroci pojave javnog zajma nalaze se u:
1.vanrednim rashodima drzave I drugih javno-pravnih tijela,
2.u vremenskom I materijalnom nepoklapanju javnih prihoda I javnih rashoda i
3.u sve vecem mijesanju drzave u privredne aktivnosti zemlje.
Javni kredit treba razlikovati od javnog duga.Javni dug je siri pojam koji obuhvata svako zaduzenje
drzave kako po osnovu ugovora o zajmu kod pravnih ili fizickih lica,tako I sve obaveze drzave po drugim
osnovama,zakonskim,ugovorima,deliktnim itd.
U prilog potrebe koriscenja javnih zajmova istice se sledece:
1.savremene drzave bez upotrebe javnig kredita ne bi uopste mogle vrsiti svoje funkcije,zbog cega je on
postao sastavni dio ekonomskog sistema svake drzave,
2.jvni zajmovi najvecim dijelom se koriste u produktivne svrhe I sluze za jacanje materijalnih snaga
zemlje,sto je od koristi I sadasnjim I buducim generacijama,
3.javni zajmovi koji su iskorisceni u produktivne svrhe stvaraju materijalnu osnovu koja omogucava
njihovo vracanje i
4.velika sredstva koja su potrebna drzavi mogu se brze I bezbolnije obezbijediti putem javnog zajma nego
putem poraza.
Uslovi za uspjeh javnog zajma su:
1.obilje kapitala na trzistu i
2.nepoljuljan renome zajmoprimca,sto u prvom redu zavisi od njegove ekonomske stabicnosti odnosno od
sposobnosti zajmoprimca da vrati pozajmljena sredstva.
Djelovanje javnog kredita na privredu moze se ispoljiti u pozitivnom I negativnom smislu.
Kredit djeluje u pozitivnom pravcu kada se njime obezbedjuje izgradnja velikih privrednih objekata,kao I
znacajnih objekata drustvene infrastructure sto je inace neopodna pretpostavka ukupnog razvoja zemlje.
Kao negativne strane javnog kredita isticu se:
1.spekulacije obaveznicama zajma,
2.javni zajam predstavlja teret pri njegovoj otplati i
3.javni zajam umrtvljuje preduzetnicku inicijativu.
Osnovne karakteristike javnog zajma su:
1.javni zajam predstavlja finansijski instrument koji u sebi ukljucuje I elemente prihoda I elemente
rashoda,
2.Javni zajam karakterise njegova povratnost,za razliku od javnih prihoda sto se obezbedjuju putem
dazbina,cija je jedna od osnovnih osobina njihova nepovratnost,
3.kako se najveci broj javnih zajmova upisuje uz obavezu zajmoprimca da zajmodvcu uz vracanje
glavnice plati I kamatu,mozemo kao jednu od karakteristika zajma naznaciti I kamatu,ali ne kao opstu
osobinu,buduci da postoje I beskamatni krediti,
4.javni zajmovi se uglavnom obezbedjuju na dobrovoljnoj osnovi i
5.javni zajmovi se ne mogu smatrati pravim prihodima kao sto su to dazbine I domenski prihodi,jer
zajmovi predstavljaju anticipiranje prihoda.
Razlike izmedju privatnog I javnog zajma su:
1.drzavni kredit je personalan,a kredit pravnog lica je realan,
2.od privatnog duznika koje ne vraca svoje dugove,naplata duga se moze izvrsiti prinudnim putem,dok se
- http://www.docx-to-doc-converter.com
drzava ne moze legalnim sredstvima prinuditi da ispuni obaveze iz zajma prema povjeriocima-svojim
drzavljanima,
3.javni zajmovi se mogu zakljucivati na neodredjeno vrijeme I drzava mzoe na osnovu svje suverenosti
jednsotrano mijenjati uslove zajma sto nije slucaj sa privatnim zajmom i
4.javni zajam je vezan za dugorocnu egzistenciju drzave,za njenu vjecitu imovnu.
KLASIFIKACIJA JAVNIH DRZAVNIH ZAJMOVA
Drzavne(javne) zajmove mozemo razvrstati primjenom raznih kriterijuma.Zavisno od toga koji se
kriterijum primenjuje za klasifikaciju mozemo zivrsiti podjelu javnih zajmova na:
1.unutrasnji I inostrani,
Unutrasnji I inostrani zajmovi.Kao kriterijum za ovu podjelu uzima se mjesto gdje je zajam zakljucen I
vrsta valute koju zajmodavac prenosi u vlasnistvo zajmoprimcu.Naime unutrasnji javni zajam je onaj koji
se zakljucuje u domacoj valuti ikoje upisuju fizicka I pravna lica drzave koja raspsuje zajam.Ukoliko pak
drzava pristupi zakljucenju zajma u inostranstvu I stranoj valuti onda se radi o inostranom kreditu.
2.dobrovoljni,prinudni I patriotski zajmove,
Dobrovoljni,prinudni I patriotski zajmovi.Ova podjela je napravljena s obzirom na metod kojim se drzava
sluzi I da dodje do zajma.U pravillu javni zajmovu su dobrovoljni tj.pocivaju na ugovoru izmedju drzave
kao duznika s jedne I fizickih I pranvih lica kao povjerioca sa druge strane.
Prinudni javni zajmovi su takvi zajmovi kod kojih drzava utvrdjujeo bavezu za odredjena lica da upisu
zajama kao I iznose zajma koje su duzni upisati najcesce zavisno od dohotka odnosno vrijednosti imovine
povjerilaca.Prinudni zjamovi se najcescep rimenuju kada se potrebna sredstva nemogu obezbijediti
dobrovoljnim zjmom.
Kod patriotskih zajmova drzava se obraca gradjanima apelujuci na njihovu patriotsku duznost da upisu
zajam.Njacesce se raspisuju u vanrednim prilikama (rat,elementarne nepogode itd).
.
3.kratkorocni,srednjorocni I dugorocni,
Oni se razlikuju prema vremenu vracanja zajma.Najcesce se kao krakoronci krediti smatraju oni ciji rok
vracanja iznosi do 3 godine,srednjorocni do 10 god. Dugorocni preko 10 godina.
U statistikama o drzavnom zaduzenju prema krteriju vremena vracanja ali I prema prirodi potreba koje
treba zajmovima podmiriti,zajmovi se dijele na:letece I konsolidovane (ili fundirane).
Kao leteci zajmovi se smatraju oni zajmovi koji imaju za cilj da pokriju potrebe privremenog karaktera I
potrebe koje su promenlje ciji obim neprestano raste ili opada.
Konsolidovani zajmovi se takodje mogu kvalifikovati s obzirom na element vrijeme,I to na zajmove sa
rokom I zajmove bez roka.
Kod zajmova sa rokom drzava se obavezuje da prema unaprijed utvdjenom planu I odredjenom roku
potpuno otplati pozajmljena sredstva.Kod rentnog zajma obaveza drzave se sastoji u urednom placanju
ugovorene kamate.Dkale kod rentnog zajma drzava ne uzima obavezu da vrati zajam u odredjenom roku,
ali rezervise pravo da to ucini kada nadje za oportunu.
4.Zajmovi po paritetu,ispod pariteta I iznad pariteta se klasificiraju s obzirom na kurs obaveznica
zajma
.
Ako se dakle obaveznice obaveznice prodaju po svojoj nominalnoj vrijednosti,odnosno ako je nominal
kamatna stopa jednaka realno kamatnoj stopi zajma,onda je rijec o emisi zajma po paritetu.
Ako je nominalna kamatna stopa zajma niza od realne kamatne stope zajma,tada se radi o zajmu ispod
pariteta.
Zajam iznad pariteta je takav oblik zajma kada se obaveznice zajma prodaju skuplje nego sto je njihova
realna vrijednost.

- http://www.docx-to-doc-converter.com
zajam upisivati bez vremenskih organicenja.
U tom slucaju drzava snosi sve troskove oko upisa zajma I cijele sluzbe emisije.
Emisija javnog zajma putem posredovanja banaka obavlja se tako sto se kao zajmodavac javlja jedna
banka ili grupa banaka (konzorcij banaka).Banka ili grupa banaka otkupljuje sve obaveznice zajma
zadrzavajuci praov na dio obaveznica ili ove obaveznice mogu kasnije prodai drugim zainteresovanim
licima.Prodajom obavznica banke ostvaruju odredjenu dobit u visini razlike izmedju cijene izmedju cijene
po kojo su od drzave kupili obaveznice I cijene po kojoj obaveznice prodaju.
Prednosti ovakvog nacina emisije javnog zajma su u tome sto drzava odmah dolazi do potrebnih
sredstava a kao slabe strane se isticu znacajni troskovi (provizija banci iostali troskovi)
Treci moguci nacin emisije javnog zajma sastoji se u prodaji obaveznica javnog zajma na berzi .Drazava
preko ovlascenih lica prodaje obaveznice zajma po uobicajenom berzanskom postupku.
Otplata javnog zajma
jedna od osnovnih karakteristika javnog zajma jeste njegovo vracanje.
Vracanjem pozajmljenog iznosa novca I placanjem ugovornih kamata prestaje ugovor o zajmu.
Nacin otplate zajma moze biti organizovan tako:
1)da se zajam otplacuje u jednakim anuitetima
2) da se zajam isplacuje u jenakim godisnjim iznosima
3)da se zajam isplati u cjelosti u ugovornom roku.
Rokove I iznose javnog zajma drzava utvrdjuje amortizacionim planom.
Otplata javnog zajma moze se vrsiti na osnovu lutrijskog izvlacenja tako da se svake godine amortizuje
odredjeni iznos obaveznica .Takvi zajmovi se nazivaju lutrijskim zajmovima jer se upisani iznos javnog
zajma ne vraca prema nekom tacno utvrdjenom planu vec lutrijskim izvlacenjem (kockom) I to tako da
do ugovorenog roka sve obaveznice budu izvucene odnosno da do tog roka zajam u potpunosti bude
vracen zajmoavcima
Drzavno bankrotsvo se moze ispoljiti u 2 razlicita vida:kao delimicno I kao totlno bankrotstvo.Ako
drzava pristupi samom odlaganju placanja po sporazumu ili bez sporazuma oprezivanju kamata od
obaveznica visokoj inflaciji u cilju da bi umanjila svoje obaeveze onda je rijec o djelimicnom ili
normalnom bankroststvu.Kada drzava obustavi svako placanje onda se govori o totalnom bankrotstvu.
Od trzavnog bankrotstva treba razlikovati tzv.moratorijum koji znaci jednostrano odlaganje placanja
obaveza po zajmu zbog vanrednih dogadjaja (u slucaju rata).
Konsolidacija I konverzija javnih zajmova
su finansijske operacije pomocu kojih zajmoprimac
naknadno mijenja odredjene uslove koji su utvrdjeni u ugovoru o zajmu.
Pod konsolidacijom
se obicno podrazumijeva takva finansijska operacija kojom se vise ranije
zakljucenih ugovora o zajmu sa razlicitim uslovima zamjenjuje jednim novim zajmom,zatim pretvaranje
letecih dugova u zajmove s duzim rokom otplate kao I pretvaranje vremenski ogranicenog zajma u rentni
zajam
Konverzija zajma predstavlja
ukupnost promjena onih sastavnih djelova ugovora o zajmu kojim se
postize poboljsanje finansijskog polozaja zajmoprimca.Konverzija javnog zajma se moze definsiati kao
finansijska operacija kojom se drzava koristi da bi ranije sklopljeni zajam pretvorila u novi zajam sa
povoljnijim uslovima.Konverzija se najcesce vrsi smanjenjem kamatne stope zajma do koje dolazi
uglavnom kada je kamatna stopa zajma visa od kamatne stope na trzistu novca.
Konverzija javnog zajma moze biti dobrovoljna I prinudna.Dobrovoljna konverzija je predmet ugovora
lica koja su zaklucila ugovor o zajmu.Kod prinudne konverzije drzava jednsotrano mijenja uslove zajma..
JAVNI RASHODI
Prisutna su 2 osnovna elementa koja karakterisu javne rashode;
1.da su to izdaci drzave I drugih javnih kolektiviteta koji se vrse u cilju zadovoljenja javnih potreba i
2.da su to izdaci koji se vrse u novcu.
NACELA JAVNIH RASHODA
Da bi se obezbijedilo racionalno koriscenje javnih potreba finansijska naukaje utvrdila odredjene
- http://www.docx-to-doc-converter.com
principe kojih se treba pridrzavati u njihovom trosenju.
Navescemo samo neka najvaznija nacela javnih rashoda:
1.Javni rashodi treba da sluze zadovoljavanju samo opstih interesa(
nacelo opsteg interesa
).U okviru
ovog nacela postavlja se zahtjev maksimalne koristi svakog javnog rashoda.Ostvarivanje I primjena ovog
nacela u trosenju javnih sredstava najbitnija je razlika izmedju javnih I privatnih rashoda,
2.javni rashodi treba da budu umjereni tj.da njihova velicina ne bude u raskoraku sa materijalnim
mogucnostima drustva.Javni rashodi ne smiju umanjivati nacionalno bogastvo I mogu se izvrsavati samo
na teret novostvorene vrijednosti.Drugim rijecima ovaj princip znaci da potrebe drustva treba
zadovoljavati srazmjerno njegovim materijalnim mogucnostima.Taj
princip srazmjernosti
javnih
rashoda postavlja se ne samo u odnosu na nacionalni dohodak vec I izmedju samih njih.
3.treci princip javnih rashoda je
nacelo stednje
koje je u klasicinim finansijama zauzimalo najznacajnije
mjesto.Naravno u javnim finansijama treba stedjeti ali ne na racun neizvrsavanja zadataka odnosno ne na
stetu zadovoljavanja potreba putem cega se obezbedjuje drustveni I ekonomski progress.Zato stednja kod
javnih rashoda nije uvijek u svakom slucaju pozeljna,s obzirom na to da u odredjenim slucajevima moze
proizvesti ili pak podstaci I neke nezeljene posljedice u drutveno-ekonomskim tokovima
Osim navedenih principa postoje I drugi principi javnih rashoda kao sto su:pravilno vremensko
rasporedjivanje javnih rashoda,koje predstavlja obavezu vodjenja racuna o tome da se javni rashodi
rasporedjuju zavisno od priliva javnih prihoda,zatim podmirenje potreba prema prvenstvu ,vodeci pri tom
racuna da se ne dovede u pitanje izvrsenje drugih javnih potreba.
UZROCI PORASTA JAVNIH RASHODA
Brojni su uzroci koji dovode do povecanja javnih rashoda.
Sve te uzroke mozemo grupisati u prividne I stvarne uzroke koji dovode do povecanja javnih rashoda.
Takvu podjelu je posebno obradio poznati francuski teoreticar Gaston Zez.
PRIVIDNI UZROCI POVECANAJ JAVNIH RASHODA
su oni koji dovode samo do niminalnog,a
ne I realnog povecanja javnih rashoda.
U prividne uzroke povecanja javnih rashoda u prvom redu dolazi smanjenje kupovne snage novca.Nema
zemlje u kojoj nije doslo do smanjenja kupovne snage nacionalne valute,pa kupovna snaga marke,dolara,
funte,franka,dinara nije ista kao sto je bila prije pedeset,dvadeset ili godinu dana.
Kao prividni prividni uzrok javnih rashoda Zez ubraja I ono povecanja koje je uslovljeno promjenama u
tehnici sastavljanja budzeta I drugih instrumenata preko kojih se finansiraju javni rashodi.Naime ako se
prelazi sa neto budzeta na bruto budzet onda je ocigledno d ace nominalni iznos javnih rashoda biti
znatno veci.
U prividne uzroke povecanja javnih rashoda ubraja se I povecanje tih rashoda kao posljedica promjene u
velicini drzavne teritorije I broja stanovnika.
STVARNI UZROCI POVECANJA JAVNIH RASHODA
su veoma brojni I veoma ih je tesko na
odgovarajuci nacin klasifikovati.Zez razlikuje 3 vrste stvarnih uzroka koji dovode do povecanja javnih
rashoda:
1.uzrokee politicke prirode,
2.uzroke ekonomske prirode i
3.uzroke finansijske prirode.
Prije svega na velicanju javnih rashida najneposrednije uticu politicki momenti,medju kojima ubrajamo
rashode na vojsku,na naoruzanje,na vodjenje rata.Danas ovi rashodi imaju dominantnu ulogu u ukupnim
javnim rashodima.
Ekonomski uzrok povecanja javnih rashida je u prvom redu naglo povecanje nacionalnog bogastva sto je
uslovilo sirenje kruga javnih potreba u svim sferama drustvenog zivota,a samim tim dovelo do povecanja
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti