Krompiru odgovara temperatura bez velikih kolebanja tijekom vegetacije kao i za
vrijeme zimskog mirovanja gomolja u skladištu. Minimalna temperatura zemljišta pri
sadnji mora biti 6-8 °C. Stabljika s lišćem smrzava na -1 do -2 °C. Optimalna
temperatura za rast gomolja jest 17-20 °C. Na višim temperaturama formiranje gomolja
i prinosi smanjuju se, a na temperaturi višoj od 30 °C rast gomolja potpuno prestaje.

Optimalna temperatura za naklijavanje je 12-15 °C što ubrzava proces za 10-12 dana.
Visoka temperatura smanjuje prinos, ali kratkotrajno povećanje temperature (tjedan
dana) do 20 °C u početku prorastanja, a zatim snižavanje temperature na 8-10 °C, daje
povećanje prinosa.

2.2 Voda

Krompir je biljka umjereno vlažnog podneblja i pri nedostatku vode dolazi do smanjenja
prinosa i kvalitete gomolja. U uvjetima sušnog ili prevlažnog perioda dolazi do
formiranja sekundarnih gomolja na već razvijenima (primarnima) ili njihovog
prorastanja, deformacije i pucanja, pri čemu se gubi značajan dio tržišne vrijednosti. U
sušnim razdobljima može se provesti navodnjavanje nasada raznim formama kišnih
krila.

2.3 Tlo

Najpogodniji su lakši tipovi tla - propusna, rastresita, pjeskovito-humusna i pjeskovito-
ilovasta tla s mrvičastom strukturom, bogata mineralnim i organskim tvarima te s
povoljnim vodozračnim obilježjima. Ne odgovaraju mu teška, zamočvarena tla s
visokom razinom podzemnih voda. Podnosi kiseliju reakciju tla, a optimalni pH je 5,4-
6,5.

III. Obrada tla

Obrada tla počinje ljetno-jesenskim zaoravanjem ostatka pretkulture na dubinu oko
15 cm kojom sprječavamo razvoj korova i gubitak vlage u tlu. Ako je to moguće, ore se
do dubine od 20 cm i donji sloj se prorahljuje još 12 cm duboko. Ne smije se dozvoliti da
se na dnu brazde stvori nepropusni sloj. Vrlo često s osnovnom obradom u tlo se unosi
i odgovarajuća količina stajskog gnoja (25-35 t/ha). Obrada mora biti kvalitetno
obavljena jer omogućava dobar prohod stroja u sadnji i brzo klijanje i razvoj korijena,
što je uvjet za jednakomjerno nicanje gomolja.

3.1 Plodored

Plodored je jedan od osnovnih pravila proizvodnje krompira. Pravilnim plodoredom
mogu se spriječiti ili smanjiti napadi mnogih štetnih organizama, kao i poboljšati
kvaliteta same proizvodnje i dobiti visoko kvalitetni proizvodi. Krompir dobro podnosi
monokulturu, ali se iz fitohigijenskih razloga ne sadi više godina uzastopno na istom
mjestu (posebno radi zaštite od nematoda). Na isto mjesto može doći tek nakon 3-4
godine. Najbolji predusjevi za krompir su lucerka, crvena djetelina, djetelinsko-travne
smjese, grašak i lupina, dok su žitarice nešto nepovoljniji predusjevi. Višegodišnje
leguminoze i djetelinsko-travne smjese kao predusjevi povećavaju prinos i do 20 % u
usporedbi sa žitaricama. Krompir ne bi trebalo saditi nakon biljnih vrsta iz porodice
pomoćnica (rajčica, patlidžan, duhan i dr.), kao i nakon okopavina. Dobar je predusjev
za sve ostale usjeve jer svojim korijenom i gomoljima dobro rahli tlo i ostavlja ga bez
korova. Rane sorte krompira su dobar predusjev za ozimu repicu i povrće kao drugi
usjev.