1

Seminarski rad                                                                                                                                    Nacionalna 
ekonomija

Ekonomski fakultet Nis

Seminarski rad

Tema:

Uticaj globalizacije na razvoj nacionalne ekonomije

Predmet:

Nacionalna ekonomija

Mentor                                                                                  Student
Ime i Prezime:                                                                      Ime i prezime: 

                                                    

Broj indeksa:

Nis,2015 godina

2

Seminarski rad                                                                                                                                    Nacionalna 
ekonomija

Sadrzaj:

background image

4

Seminarski rad                                                                                                                                    Nacionalna 
ekonomija

1. GLOBALIZACIJA

1.1. Pojam globalizacije

Globalizacija je jedan relativno novi izraz za neke stare procese koju su se ranije samo 
drugačije   nazivali.   Tako   npr.   kao   sinonime   za   globalizaciji   mogli   bismo   pomenuti 
''univerzalizaciju'', ''internacionalizaciju''...

Konvencionalna definicija globalizacije podrazumeva proces otvaranja i liberalizacije 
nacionalnih finansijskih tržišta i njihova stapanja u globalno tržište kapitala. No danas se 
češće pod tim pojmom podrazumeva „međunarodna integracija“ dobara, tehnologija, rada 
i kapitala pa se može govoriti o globalizaciji u širem smislu.
Pojam globalizacije je izveden od reči „global“ – ukupnost. Globalizam predstavlja način 
gledanja na dešavanja u globalu. Globalizacija podrazumeva socijalni proces koji teži 
sveobuhvatnosti i jedinstvenosti sveta.
Odnosi među ljudima i zemljama postaju sve intenzivniji, a ljudi počinju globalno 
razmišljati i svet u celini drugačije shvatati, zahvaljujući globalizaciji. Sama globalizacija 
zahteva stalna ulaganja u:

znanje 

tehnologije

istraživanje i razvoj. 

Ko se na vreme ne uključi u savremene procese globalizacije, bitno zaostaje za drugima. 
Današnji svet se pretvara u takozvano „globalno selo“, efekat globalizacije pri čemu je 
svet sve više „otvoren“ i „smanjen“. Globalizacija je dala mogućnost slobodnog kretanja 
kapitala, roba informacija i ljudi kroz širenje i ukidanje granica.
Ekološka, kulturološka i društvena strana globalizacije često se zanemaruju u odnosu na 
njenu političku, a naročito ekonomsku dimenziju, ali u novije vreme i one dobijaju sve 
veći prostor. Treba, na primer, spomenuti antiglobaliste, borce za ljudska prava, prava 
životinja (Greenpeace i dr.) i sl.
Još jedan pojam koji je uz globalizaciju sve više u upotrebi je pojam transnacionalizacija. 
Rast i sve veće ekonomsko značenje transnacionalnih korporacija i transnacionalnih 
tokova roba, kapitala, informacija a samim tim i znanja na svetskom tržištu i globalnom 
ekonomskom prostoru, najbitnija je odlika transnacionalizacije.

5

Seminarski rad                                                                                                                                    Nacionalna 
ekonomija

Globalizacija je proces koji je započeo i koji se više ne može zaustaviti. Pre svega tu je 
sve veća interakcija među učesnicima međunarodne trgovine, globalno umrežavanje 
finansijskih 
tržišta i rastuća moć multinacionalnih korporacija. Svedoci smo i stalnog informacijskog i 
komunikacijskog razvoja, razvoja globalne kulture i policentričnosti svetske politike.
Doživljavanje globalizacije danas je kao svet bez granica. Sve što radimo počinje da se 
odražava globalno. Shodno tome, danas postoje globalni proizvodi, moda, potrošači pa i 
građani.
Jedno od shvatanja globalizacije je i kao etapa razvoja civilizacije.

1.2. Uzroci i nastanak globalizacije

Pojavi procesa globalizacije pogodovala je situacija nakon Drugog svetskog rata, naročito 
u Evropi. Evropske zemlje, neke tada u potpunosti razorene, ali novčano potpomognute 
od SAD-a, započinju proces međusobnog povezivanja. Jedan od ciljeva tog povezivanja 
bio je izbeći daljnja međusobna neprijateljstva i stvoriti Evropu u kojoj će sve zemlje 
međusobno sarađivati i pomagati se. Takva politika u Evropi bila je nakon toga pokretač 
sličnih procesa i drugde u svetu. To je na kraju dovelo do stvaranja sveta kakav jest 
danas.
Kada spominjemo nastanak globalizacije ne možemo ne spomenuti GATT (General 
Agreement on Tariffs and Trade) i značaj smanjenja trgovačkih carina između zemalja.  
GATT je osnovan 1947. i temeljio se na klauzuli o najvećim pogodnostima. Iz nje 
proizlaze tri temeljna načela: 

načelo recipročnosti, 

načelo liberalizacije i 

načelo nediskriminacije.

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti